Po najnovijem izboru časopisa National Geographic, Istra je jedna od deset najboljih svjetskih destinacija koje treba posjetiti ovoga ljeta, a ovo laskavo priznanje jedne od vodećih obrazovnih institucija u svijetu pridonijet će promociji Istre na turističkoj karti svijeta.

Kultni časopis u svom izdanju promovira istarske plaže i obalu, medulinsku rivijeru, Rt Kamenjak, a posjetiteljima preporučuje posjet Puli i amfiteatru.

Istra se tako, prema preporukama urednika putovanja, našla uz bok Kanadi, Argentini, Walesu, stockholmskom arhipelagu, otočju San Juan u američkoj državi Washington, nacionalnom parku Glacier Bay na Aljasci, portugalskim Azorima te honduraškom Roatanu.

Samo jedan tekst o Istri koji se objavi u tom poznatom i popularnom izdanju može imati veći učinak i privući više posjetitelja no što to mogu brojni turistički sajmovi i višegodišnja promidžba.

- Tekst u svjetskoj ediciji National Geographica ogromno je priznanje Istri, ali i cjeloj Hrvatskoj, i logičan slijed velikog rada i udruženih aktivnosti županijske Turističke zajednice, lokalnih turističkih zajednica i hotelskih kompanija na promidžbi. Godišnje ugostimo velik broj specijaliziranih stranih novinara te smo sada uspjeli biti izabrani među 10 najzanimljivijih destinacija na svijetu u National Geographicu koji izlazi u milijunskim tiražama te posebno cijeni destinacije koje počivaju na održivom razvoju, imaju očuvane krajolike te vrijednu kulturnu i spomeničku baštinu, veli direktor Turističke zajednice Istre Denis Ivošević.

Istra je i ranije punila naslovnice specijaliziranih medija. Tako je i lani vodeći svjetski vodič za putovanja Lonley Planet među deset najboljih svjetskih turističkih regija koje se moraju posjetiti u 2011. godini Istru smjestio na visoko drugo mjesto.

Vodič koji predstavlja najbolje trendove, destinacije, putovanja i doživljaje reklamirao je Istru zajedno s egipatskim Sinajem, a u istom broju preporuča se i posjet turskoj Kapadokiji, australskom velikom koraljnom grebenu, američkoj zapadnoj obali, islandskim fjordovima, čileanskoj Patagoniji, otocima Gili u Indoneziji, arhipelagu Marquesas u francuskoj Polineziji te škotskim Shetland Islands.

Istra je lani dobila i Dinersovo priznanje za njemačko tržište. Naime, njemačko izdanje Diners Club Magazina u svom tradicionalnom natječaju Istru je uvrstilo među 16 najljepših regija Europe, a u toj se kategoriji našla uz bok Azurnoj obali, Toscani i Andaluziji.

O posebnostima Istre pisalo se i u prestižnom svjetskom magazinu CNN Traveller koji je lani Istru predstavio milijunima svojih čitatelja u šezdesetak zemalja svijeta.

U velikom istraživanju njemačkog auto-moto kluba ADAC Istra je lani pobijedila u kategoriji najomiljenijih turističkih regija među njemačkim turistima koji na odmor putuju osobnim vozilima. Bilo je to još jedno priznanje pristiglo s najznačajnijeg emitivnog tržišta – Njemačke.

IDS/Glas istre

Slijedeći tjedan u Poreču se 12. i 13. svibnja 2011 održava međunarodna konferencija liberala pod nazivom „Regionalizam i regionalna suradnja“.

Na konferenciji koja predstavlja najvažniji međunarodni događaj godine sudjeluju članovi ALDE Grupe iz Europskog parlamenta i Odbora regija, lideri ELDR-a, predstavnici VVD-a, predstavnici LIBSEEN-a, lideri liberalnih političkih stranaka Jugoistočne Europe, lideri regionalnih stranaka, vjećnici Skupštine županije istarske, saborski zastupnici te članovi predsjedništva IDS-a.

Ciljevi konferencije su povezivanje aktualnih EU integracijskih procesa zemalja Jugoistočne Europe uz razvoj regionalizma, te iznijeti predviđanja budućeg razvoja regionalizma u Jugoistočnoj Europi. Također, konferencija želi omogućiti forum za raspravu o iskustvima, kapacitetima i mogućnostima regionalne suradnje u Jugoistočnoj Europi.

Dvodnevna konferencija sastoji se od dva okrugla stola koja će se održati u četvrtak, 12. svibnja u Vili Polesini, dok se panel diskusije održava u petak 13. svibnja u Istarskoj sabornici.

Tema prvog okruglog stola je “Regionalizam u Europi”, a tema drugog okruglog stola je “Regionalizam i regionalni identitet”.

Panel diskusija pod nazivom “Regionalizam i regionalna suradnja u Jugoistočnoj Europi“ održati će se drugog dana konferencije.

Konferenciju organizira Istarski demokratski sabor pod pokroviteljstvom liberalne mreže LIBSEEN-a i zaklade Friedrich Naumann.

IDS

Mercedes Bresso, predsjednica Odbora Regija pri Europskoj uniji, i veleposlanik Paul Vandoren, šef Delegacije Europske unije u Republici Hrvatskoj, sastali su se danas u Poreču s istarskim županom Ivanom Jakovčićem te kolegama županima jadranskih županija.

Kako je kazao veleposlanik Paul Vandoren, razgovaralo se o financiranju, pripremi i provođenju projekata kako bi od prvog dana nakon pristupanja EU Hrvatska mogla maksimalno iskoristiti sredstva koja će joj biti na raspolaganju, a što je bitno – i zbog građana – da bi im se pokazalo da je važno biti članicom EU.

Istaknuo je da je Hrvatska napredovala, da su pregovori uzeli zamah, ali su još otvorena dva Poglavlja, 8 i 23, to jest Poglavlja brodogradnje i pravosuđa. Unutar Poglavlja 8, koje se tiče privatizacije brodogradilišta, veli Vandoren, napravljen je korak naprijed, a izrazio je i nadu da će se u nekoliko narednih tjedana neriješena pitanja riješiti. Kad je riječ o pravosuđu, i sa županima u Poreču razgovaralo se o suzbijanju korupcije i zaštiti temeljnih ljudskih prava te potrebi prevladavanja birokratskih prepreka kako bi se stvorilo pozitivno okružje za privlačenje stranih ulaganja, što bi pak vodilo i smanjenju nezaposlenosti, kazao je novinarima Vandoren.

- Nadamo se da su pregovori u konačnoj fazi, rekla bih tik pred ciljem, kazala je Mercedes Bresso, predsjednica Odbora Regija pri EU. Istaknula je da je Odbor Regija ustvari skupština lokalnih regija s maksimalno 350 predstavnika iz 27 zemalja te će Hrvatska biti 28. zemlja. Hrvatska će u prvoj fazi imati 9, a nakon ratifikacije sporazuma 8 članova. Bresso je napomenula da je uloga Odbora savjetodavna, no izuzetno važna jer zadaća je iznijeti probleme koji nastaju na lokalnoj razini. Neki za EU možda mali problem, za neku lokalnu sredinu je možda ogroman.

U EU su izračunali da se 70 posto javnih ulaganja implementira kroz lokalne vlasti, a kako veli Bresso, presudna će biti uloga župana, gradonačelnika i svih onih koji rade sa stanovništvom.

Domaćin skupa, istarski župan Ivan Jakovčić, naglasio je da je i ovom prilikom gostima iznesen zajednički stav – da se Hrvatska što prije uključi u EU. Također, zatražena je i podrška inicijativi da se Jadranska regija proširi, to jest da se formira šira makroregija koja bi uključivala i Jonsko more.

- Razgovarali smo o budućnosti Jadranske regije o tome kako hrvatske jadranske županije vide svoju budućnost unutar EU i kako se pripremiti za uključivanje u nove oblike suradnje medu regijama razvijenima unutar EU. Razgovarali smo o inicijativi proširenja Jadranske regije na Jadransko-jonsku i tražili podršku za tu inicijativu pred tijelima EU, a predstavnici svih hrvatskih jadranskih županija izrazili su jedinstven stav o potrebi da Hrvatska što prije postane dio Unije , rekao je župan Jakovčić na konferenciji za novinare upriličenoj nakon sastanka.

Na sastanku se zaključilo da u Hrvatskoj, unatoč deklarativnoj subsidijarnosti, ne postoji stvarna volja za prenošenje ovlasti i odgovornosti na regionalne i lokalne razine, na što je podsjetio istarski župan Ivan Jakovčić.

- Hrvatska, na inicijativu i zahtjev IDS-a u vrijeme koalicijske vlade, ima u Ustavu RH predviđenu decentralizaciju zemlje. Ono što trebamo napraviti je izglasati zakone koji slijede ustavna rješenja po tom pitanju, zaključio je Jakovčić.

Predsjednica CoR-a Mercedes Bresso predstavila je CoR kao savjetodavno tijelo Vijeća Europe koje čine 344 predstavnika regija iz 27 zemalja članica, koje ima značajnu ulogu jer se 70 posto javnih investicija EU-a provodi na lokalnim, odnosno regionalnim razinama.

- Lisabonski ugovor posebno je obvezao na poštovanje načela subsidijarnosti, što znači da se odluke donose što je moguće bliže volji građana i na razinama na kojima je to najučinkovitije. Jako je važno da u CoR budu izabrani ljudi koji će znati predstavljati potrebe svojih građana i prenositi informacije. A upravo smo razgovarali i o tim praktičnim, tehničkim stvarima, kako informacije s terena prikupiti i prenijeti u EU tijela i obrnuto, rekla je Bresso.

IDS/foto porestina.info

Povodom proslave Praznika rada, porečka podružnica IDS-a i Kluba mladih IDS-a organizirala je akciju prigodom koje je građankama i građanima djelila fažol i vino. Akcija se provodila na Gradskom kupalištu u Poreču od 11 sati, a trajala je sve dok se nije i zadnja graha porcija podjelila.

U akciji su sudjelovali predsjednik IDS-a Ivan Jakovčić, porečki gradonačelnik Edi Štifanić, porečki dogradonačelnik Edo Kos, predsjednik gradskog vijeća Grada Poreča i gradske podružnice IDS-a Poreč, Egidio Kodan te članovi porečkog predsjedništva IDS-a i Kluba mladih IDS-a Poreč.

Oni su ovom prigodom podjelili 800 porcija fažola te isto toliko čaša istarske malvazije.

Akciji djeljenja se pridružila i predsjednica Odbora regija EU-a (CoR), Mercedes Bresso, koja je boravila tokom vikenda u Poreču. Kao zahvalu za sudjelovanje u akciji, porečki dogradonačlenik Edo kos darovao je gospođi Bresso majcu IDS-a za uspomenu.

Na kraju akcije, članovi Kluba mladih odnijeli su još nekoliko desetaka porcija fažola u Dom za starije i nemoćne osobe u Poreču kako bi i njihove korisnike počastili porcijom fažola povodom Praznika rada.

IDS

“Želimo li trajnu konkurentnost istarskog gospodarstva moramo biti konkurenti u u turizmu, industriji i ruralnom razvoju. Ako želimo Istru uz bok najboljima u Europi moramo bito konkurentni u svim sektorima ”, iznio je svoje viđenje jačanja konkuretnosti istarskog gospodarstva istarski župan Ivan Jakovčić na 3. Gospodarskom forumu Istre u hotelu Histria u Puli.

Na otvorenju III. Gospodarskog foruma prisustvovali su još Ivan Bubić državni tajnik Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, Dino Kozlevac, predsjednik Skupštine IŽ, Boris Miletić, gradonačelnik saborski zastupnici, načelnici i gradonačelnici općina i gradova, predstavnici državnih institucija, predstavnici Sveučilišta “Jurja Dobrile” te poznati znanstvenik Miroslav Radman.

Istarski župan Ivan Jakovčić iznio je podatak o 10.588 nezaposlenih građana istarskog poluotoka, što je u odnosu na prije pet godina čak dva puta više. Kroz kratke crte iznio je plan pokretanja istarskog gospodarstva koji su župan i njegovi suradnici donijeli nakon što su obišli sve gradove i općine u Istri.

- U 196 projekata koji su predstavljeni sudionicima foruma do 2015. godine u Istri bi se moglo otvoriti 10.997 radnih mjesta. Investicijski ciklus potreban za tih 196 projekata iznosi 30 milijardi kuna. Posebno ističem konkurentnost Istre u metaloprerađivačkoj i automobilskoj industriji te energetici, izjavio je Jakovčić.

Župan Jakovčić je najavio kako će javni sektor i dalje otvarati radna mjesta kroz ulaganja u projekte koji bi mogli u naredne tri godine donijeti milijardu eura. Time će se dati prilika gospodarskim subjektima da i oni nađu svoje interese.

Jakovčić je naglasio kako je trajna konkurentnost poljoprivrede i ruralnog razvoja, gdje je napravljen veliki i vrlo važan iskorak, jedno od strateških opredjeljenja. Također, iskoristio je priliku i čestitao poljoprivrednicima na brendiranju Istre kao zemlje sa sjajnim proizvodima.

- Mišljenja sam da Istra, u suradnji sa znanošću, a mislim na Miroslava Radmana, može napraviti dodatne iskorake u vidu maštovite i inovativne znanosti i proizvodnje, izjavio je Jakovčić.

Vezano za razvoj turizma, osvrnuo se i na dvojbe u vezi s gradnjom igrališta za golf.

- Želimo li konkurentnost hrvatskog turizma, trebaju nam igrališta za golf, a u Istri najveće saveznike za ta igrališta imamo u vinarima i maslinarima koji u golferskom turizmu vide svoj interes. Treba li nam mini Las Vegas u Istri, valja razmotriti. Istri svakako treba jedan kongresni centar koji može okupiti oko 40.000 gostiju. U turizmu bi sada trebalo 10-ak igrališta za golf i jedan jak kulturni centar. Istra nema naftu kao Abu Dhabi, ali imamo drugo bogatstvo. Imamo prostor jer je tek oko pet posto poluotoka pod asfaltom, kazao je Jakovčić.

Moramo biti uz bok najboljih u Europi, ali bez suradnje sa znanstvenicima ne možemo to ostvariti, zaključio je Jakovčić svoje izlaganje.

Forum je okupio tristotinjak sudionika kojima je na otvaranju darovana publikacija ‘Istra 2015. – planirani projekti i mogućnosti razvoja istarskih gradova i općina’ koja je nastala kao odgovor Istre kako pokrenuti gospodarske procese u Istri.

IDS

Istarski župan Ivan Jakovčić u petak u Labinu je na konferenciji “Istra 2015: puna zaposlenost-trajna konkurentnost” ustvrdio kako se bez konsenzusa, partnerstva i otvorenosti ne može postići puna zaposlenost i trajna konkurentnost Istre.

Konferencija je okupila istarske gradonačelnike i općinske načelnike te brojne gospodarstvenike.

- Istra ne želi biti prosječna regija jer kao takva neće opstati, nego jedino ako bude najbolja, kazao je Jakovčić dodavši kako Istru više ne zanima da bude najbolja u Hrvatskoj, nego da bude vodeća među snažnim talijanskim, austrijskim i slovenskim regijama.

- Da bi Istra bila konkurentna u svjetskim razmjerima moramo svi skupa bez obzira na političku pripadnost, kroz suradnju i partnerstvo ostvariti projekte za koje će Županija zalagati, izjavio je Jakovčić.

Jakovčić nadalje smatra kako treba ostvariti partnerstvo istarskoga javnog i privatnog sektora, a izlazak iz krize mora se osloniti na uspješne istarske tradicijske sektore, poput turizma i industrije.

- Razvoj Istre treba svakako osloniti i na inovativnost, znanje te visoke tehnologije, poručio je i dodao kako Hrvatska treba jasnu i snažnu decentralizaciju.

Naime, kako se danas čulo, premda je Istra po svim pokazateljima u hrvatskom vrhu, gospodarsko je stanje znatno lošije i rezultati skromniji nego prije gospodarske krize zbog rekordna broja nezaposlenih, blokiranih ulaganja i nedostatka poslovnih inicijativa.

Jakovčić je ponovio kako je hrvatska uz Grčku najcentraliziranija država u Europi i kako razvoja nema bez decentralizacije. Previsok stupanj centraliziranosti Hrvatske po Jakovčiću onemogućio je Županiju u što bezbolnijem i bržem odgovoru na krizu.

- Ako se ostvari većina planiranih ulaganja, u idućih pet godina možemo očekivati rast svih gospodarskih pokazatelja, osobito zaposlenosti, zaključio je Ivan Jakovčić.

U nastavku konferencije predstavljeni su projekti i ulaganja u industriji i gospodarstvu, u zdravstvo, turizam, poljoprivredu, a posebno je predstavljen projekt “Brijuni-Rivijera”.

Predviđeni projekti zaposlili bi oko 12 000 ljudi, tj. onoliko koliko ih je trenutno nezaposlenih u Istarskoj županiji.

IDS/tportal.hr

Istra je uvrštena među deset najboljih ljetnih destinacija u 2011. prema izboru urednika National Geographic Travelera. Napominju da je Istra popularno ljetno odredište još od vremena Austro-Ugarske Monarhije i da možda nije toliko poznata Amerikancima kao što je to Dalmacija.

Ističu činjenicu da više od 40 istarskih plaža posjeduje plavu zastavu, koja garantira čisto more i visoke ekološke standarde. U kratkom tekstu posebno se osvrću na medulinsku rivijeru, za koju kažu da nudi 49 milja obale, ali i mjesta na brežuljcima s drevnim ruševinama koje valja obići.

U članku spominju i Rt Kamenjak, ističući da je riječ o “prirodnom rezervatu na rubu svijeta”, gdje, ako se ide na kupanje, valja biti oprezan zbog jakih morskih struja.

“Svakako trebate posjetiti i glavni grad regije Pulu, gdje se nalazi Arena. Taj nevjerojatno dobro očuvani rimski amfiteatar ugošćuje mnogobrojne ljetne koncerte i događaje, uključujući i 58. Pula film festival”, navodi se u tekstu.

Iako su se u opisima destinacije orijentirali na jug Istre, za popratnu fotografiju stavili su plažu u Umagu, što i navode u njenom opisu.

“Tražite neuobičajenu destinaciju za ljetni odmor?”, pišu urednici poznatog časopisa u uvodnom tekstu svog izbora najboljih mjesta koje valja obići ovog ljeta.

Osim Istre, na toj su se top-ljestvici, među ostalima, našli i Patagonija u Argentini, nacionalni park na Aljasci, arhipelag u Švedskoj, portugalski Azori i Honduras.

National Geographic Traveler

“Mi bez problema u vrlo kratkom roku možemo izdati sve potrebne građevinske i lokacijske dozvole, a u opticaju su one lokacije koje su prostorno-planski najspremnije, odnosno područje Poreštine, Vodnjana i Umaga”, rekao je župan Jakovčić nakon sastanka sa investitorima koji obilaze potencijalne lokacije za izgradnju velikog turističkog kompleksa koji bi uključivao konferencijski, zabavni, trgovački i sportski centar.

Zoran Savičić, jedan od glavnih investitora koji planira u Istri sagraditi Las Vegas brend, iznio je županu detalje oko projekta koji se od samog početka nalazi pod povećalom javnosti. Nakon sastanka, Jakovčić je rekao da je vrlo zadovoljan svime što je čuo, kazavši da se nada da će američki investitori na kraju ipak odabrati Istru uz koju još konkuriraju i Dubrovnik, Šibenik i Zadar.

Župan Jakovčić je naglasio da investitori trebaju napraviti master plan, potrebne studije i osmisliti dizajn objekata, a u međuvremenu Županija odnosno lokalna samouprava može donijeti sve potrebne odluke.

- Mi bez problema u vrlo kratkom roku možemo izdati sve potrebne građevinske i lokacijske dozvole, a u opticaju su one lokacije koje su prostorno-planski najspremnije, odnosno područje Poreštine, Vodnjana i Umaga, rekao je Jakovčić.

Jakovčić smatra da se radi o iznimno snažnoj i atraktivnoj ponudi koju ne smijemo propustiti usput se osvrnuvši i na prošlogodišnje susrete sa Guggenheim Investment Group:

- Vrlo sam realan u ovom slučaju, a što se tiče Guggenheima, nastavili smo razgovor s investitorima i vrlo ćemo brzo izaći u javnost oko svih novosti koje imamo. Ja i dalje inzistiram da se sagradi jedan prepoznatljiv kulturni centar na Muzilu i da se u to uključe Brijuni, no zbog iskustva koje smo imali s medijima, odlučili smo biti malo tiši, rekao je Jakovčić i dodao da projekt Las Vegas ne ulazi u Brijuni rivijeru te da se ne planira gradnja na lokacijama u sklopu tog projekta.

Savičić je rekao da će kroz mjesec do dva, investitori odabrati lokaciju, a projekt je, veli, dobio i čvrstu podršku Predsjednika Republike i potpredsjednika Vlade Ivana Domagoja Miloševića. Potvrdio je da se i dalje na temelju sklopljenog ugovora s Općinom Barban na području uvale Blaz, planira izgradnja kliničko-bolničkog centra.

Na kraju sastanka je župan Jakovčić iznio svoj dojam oko cijele ove priče:

- I za mene sve ovo zvuči jako bombastično, osobito jer je riječ o investiciji od milijardu i pol dolara i 50-ak tisuća posjetitelja. No, svijet funkcionira drugačije i ako Istra želi biti konkurentna u svijetu koji se mijenja i mi se moramo mijenjati. U protivnom ćemo ostati samo jedna prosječna i relativno nepoznata i nebitna destinacija, zaključio je Jakovčić.

IDS

“Žalim zbog 200 tisuća kuna uplaćenih poreza na dobit MIH-a u državni proračun”, izjavio je Tedi Chivalon na sjednici Skupštine Istarske županije povodom usvajanja godišnjeg Izvješća o radu. Na sjednici Skupštine Istarske županije raspravljalo o usvajanju izvještaja o radu Županije, odjela i agencija.

Za provedbu Plana za zdravlje građana Istarske županije u 2010. preksinoć su na Županijskoj skupštini u Pazinu pljuštale pohvale svima angažiranima na tom projektu na čelu s pročelnicom odjela za zdravstvo i socijalnu skrb Šonjom Grozić Živolić. Vijećnici su dobili i donorsku karticu Život na dar, a Marin Grgeta je uputio poziv da se ona potpiše te istaknuo da su sredstva za prioritete u Planu za zdravlje oskudna. Pročelnica je predstavila rezultate za pet županijskih prioriteta, za što je lani utrošeno 9,3 milijuna kuna. Od žena koje su zvane na pregled u sklopu programa ranog otkrivanja raka dojke odazvalo ih se svega 51 posto, a ta je mamografija za 50 posto žena bila prva. Za prevenciju kardiovaskularnih bolesti pohvaljene su aktivnosti u Labinu, Poreču i Puli, dok je u sklopu prevencije ovisnosti evidentirano 120 novih ovisnika, ali je i 1.300 djece i mladih obuhvaćeno raznim vidovima edukacije u cilju prevencije ovisnosti i poremećaja u ponašanju.

Pročelnik za poljoprivredu Milan Antolović je podnio izvješće o lanjskom radu Fonda za razvoj poljoprivrede i agroturizma kada su dodijeljena 43 kredita ukupno vrijedna 12,3 milijuna kuna, najviše za poljoprivrednu mehanizaciju.

U raspravi o Izvještaju o radu županijske uprave za ceste raspravljalo se o smanjenim prihodima za 2010. godinu.

- U ožujku ove godine došlo je do smanjenja naknade za ceste (plaća se pri registraciji vozila) za kamione, što znači da će doći do pada prihoda, čulo se od ravnatelja ŽUC-a Robija Zgrablića koji je obrazlagao lanjsko poslovanje. Hrvatske ceste su lanjski 1,1 milijun kuna uplatile ove godine. Naknada za ceste je glavni prihod ŽUC-a, a recesija je razlog zbog kojeg se odjavljuju drugi i treći automobili u obitelji.

Tedi Chiavalon podsjeća da je naknada za ceste ista od 2002. iako se trebala postepeno povećavati pa su se zbog toga županijske uprave za ceste, uključujući istarsku, zaduživale.

- Za kredite je lani plaćeno 13 milijuna kuna uloženih u ceste u 2002. i 2003. godini. Slika ŽUC-a je slika brige Vlade o sigurnosti na županijskim cestama, tvrdi Chiavalon apomenuvši nepotrebna arheološka istraživanja na Dalmatini gdje je isplaćeno nekoliko stotina milijuna kuna dok ŽUC za gradnju novih prometnica ima na raspologanju nekoliko mlijuna kuna.

Jednoglasno su usvojeni planovi AZRRI-ja i MIH-a za ovu godinu, pri čemu je Chiavalon govorio o njihovu spajanju te čestitao AZRRI-ju što od 9,5 milijuna prihoda skoro dva planira dobiti iz EU fondova.

IDS

Na sjednici Županijske skupštine Istarske županije IDS-ovi vijećnici postavili su niz pitanja o aktualnim temama u Istarskoj županiji. Skupštini nije nazočio župan Ivan Jakovčić zbog boravka na službenom putu.

IDS-ova vijećnica i predsjednica Kluba žena IDS-a Katarina Nemet postavila je pitanje oko Vila Marie, Doma za psihički bolesne odrasle osobe, čija je izgradnja počela 2003. godine.

- Kada će konačno završiti trakavica oko izgradnje Doma za psihički bolesne odrasle osobe Vila Maria koja je počela još 2003. godine, pitala je Nemet.

Načelnik Županijske uprave Valerio Drandić odgovorio je kako je po podacima iz ministarstva okončan i zadnji natječaj na radovima za otklanjanje nedostataka.

- Svi radovi trebali bi biti gotovi krajem lipnja, pa se useljenje može očekivati 1. srpnja, kazao je Drandić. Po njegovim riječima, dosadašnji prostor u kojem se nalaze korisnici nakon rekonstrukcije poslužit će brojnim ustanovama i za tu lokaciju već postoji velik interes.

Vijećnika Marina Grgetu zanimalo je stanje oko izrade Županijske razvojne strategije i studija utjecaja na okoliš.

- U kojoj je fazi izrada Županijske razvojne strategije te kada će se održati javna rasprava o studiji utjecaja na okoliš za TE Plomin 3, pitao je vijećnik Grgeta.

Drandić je naglasio daje strategija gotova i dodao da se razmatraju primjedbe i prijedlozi nakon čega će župan konačno utvrditi tekst strategije i uputiti ga na suglasnost u Ministarstvo gospodarstva. Nakon toga, dodao je, strategija će se naći na vijećničkim klupama.

Županijski pročelnik za održivi razvoj Josip Zidarić, ujedno i član istarskog dijela povjerenstva za Termoelektranu Plomin 3, naglasio je da su brojne primjedbe po pitanju studije zaštite okoliša za Plomin upućene Ministarstvu zaštite okoliša, no da odgovore još nisu dobili.

IDS