Dujomir Marasović, prvi čovjek splitskog HDZ-a i Kliničkog bolničkog centra Split, nedavno vam je poručio da će, ako bude potrebno, citiram – silom spriječiti vašu đavolsku ideju o autonomiji Istre – i da je, opet citiram – i oružje legitimno sredstvo da se ta stvar spriječi!

- Je, pročitao sam to. I shvatio da je gospodin Dujomir Marasović bio malo nervozan dok je to govorio. Ok, on meni hoće poslati vojsku, a ja se njemu spreman poslati deset litara odlične malvazije. Da se smiri. A ako ga ni to ne smiri, onda ću mu poslati deset litara izvrsnog terana. Pa će se sigurno smiriti i okrenuti svom HDZ-u i splitskoj bolnici.

Mišo Kovač vam je po meni poručio da vam slučajno ne padne na pamet razmišljati o odcjepljenju Istre od Hrvatske, jer će vas njegova publika, citiram Mišu – koja je ječa od Hezbollaha – u tome spriječiti!

- Mišo Kovač je istinska legenda koja je u vrhu već više od 40 godina. Omiljen je u Istri. Ako je on meni po vama poručio to što ste mi rekli, onda ja njemu po vama poručujem da meni nikad nije pala na pamet ideja da Istra postane republika, da se Istra odcijepi od Hrvatske, da se Istra priključi Italiji! A to i još puno nevjerojatnih glupih laži prišivaju mi već dvadeset godina. Od Tuđmanovih dana do danas. Već dva desetljeća slušam da mrzim Hrvatsku, da sam jugoslavenčina, komunjara, da želim odvojiti Istru od Hrvatske, staviti granicu na izlazu iz tunela Učka. Ma, ljudi moji, dosadili ste više! Ne samo meni, nego cijeloj Hrvatskoj.

A jeste li vi dosadili ostatku Hrvatske uporno upirući u regionalizam, u to da Istra bude posebna u odnosu na sve hrvatske regije?

- To naprosto nije točno. Zalažući se za ideju regionalnosti, boreći se za decentralizaciju Hrvatske, ja se ne borim samo za Istru, nego za sve hrvatske regije. Druga je stvar što je Istra najjača hrvatska regija, što je IDS u Istri uspio ono što nije uspjela ni jedna regionalna stranka u Hrvatskoj: biti najjača politička stranka od osamostaljenja Hrvatske!

Zašto je IDS uspio ono u čemu nije uspjela, recimo, Dalmatinska akcija?

- O drugim regionalnim strankama neću govoriti. IDS je uspio jer su Istrijanke i Istrijani prepoznali da smo posve drugačiji od ostalih političkih stranaka koje im se nude. Definitivno smo politički ukorijenjeni u istarski narod jer smo od prvog dana išli najjednostavnijom, ali i najjasnijom tezom: nije važno tko si, nego kakav si!

Tu multietičnost, multijezičnost, multikulturalnost i veliku toleranciju koja je Istrom carevala oduvijek, IDS je njegovao, a neke druge stranke su to smatrale – izdajom hrvatstva! Znajući da nije tako, Istrijanke i Istrijani su onda još više stali uz svoj IDS. I evo nas dva desetljeća kao apsolutnih pobjednika svih izbora u Istri…

Jeste li se bojali sile. Ne one koju je najavio Dujomir Marasović, nego one sile koja je stvarno u devedesetim godinama prošloga stoljeća bila – sila!

- Više se ne želim sjećati toga groznoga vremena. Želim zaboraviti devedesete, izbrisati iz glave sve ono što se vodstvu IDS-a i meni tih godina događalo. To što se tad činilo u Hrvatskoj s demokracijom nije imalo nikakve veze. Nisam se bojao nikakve sile, znao sam da je uz nas istarski narod. To možda zvuči, onako, kao nekakva fraza, ali to je apsolutna istina. Uz to, imali smo maksimalnu potporu svih hrvatskih slobodoumnih snaga. Od vrha hrvatske pameti, akademika Ivana Supeka, do genijalnih, sjajnih splitskih feralovaca.

Oni koji ne vole IDS vele da ste vi drmali i gospodarili Istrom onako kao što je HDZ tih godina činio u Hrvatskoj.

- To su gluposti. Da smo mi prevarili Istrijanke i Istrijane kao što je onda HDZ prevario Hrvatice i Hrvate, budite sigurni da IDS više ne bi dobio izbore u Istri. A mi smo, kao što znate, najjači od prvih parlamentarnih izbora.

Za vas govore da ste – istarski Tuđman!

- Oprostite, što to znači!?

Ma, znate vi što misle reći oni koji vas uspoređuju s prvim hrvatskim predsjednikom: Franjo Tuđman je bio diktator koji je zapovijedao Hrvatskom, a vi ste mali diktator koji drma Istrom!

- Ako je tako, onda sam ja jači od Franje Tuđmana: on je bio diktator deset godina, a ja dvostruko više! Inače, Tuđman i ja imamo samo jednu dodirnu točku… …

Koju?

- Čekajte malo. Najprije ću vam reći ono u čemu smo posve različiti: ja nikada nisam bio general JNA! A što nam je zajedničko? Obojica smo bili navijači Partizana!

Znam da je Franjo Tuđman bio žestoki partizanovac, ali nisam znao da ste i vi volili „crno-bele“!? Je li normalno u Istri u nogometu navijati za Partizana dok je Hajduk imao onu atomsku navalu – Žungul, Mužinić, Oblak, Jerković, Šurjak? Je li normalno u Istri u košarci navijati za Partizana dok se cijela Europa divila Jugoplastici, koju su predvodili Kukoč i Rađa?

- Eto dokaza da nitko nije savršen. Pa ni Franjo Tuđman i ja!

Dolazak Guggenheima Sve ove godine govorite o Istri, upirete u regionalizam, ali vam ne pada na pamet makniti se od visoke državne politike…

- Istra je IDS-u broj jedan. I broj dva. I broj tri… I broj deset! Istra nam je najbitnija. Promoviramo Istru u Europi, činimo sve da svaki kut Istre ima sve što mu treba. Nema sela u Istri gdje nisam bio, nema problema koji nismo riješili ili je u fazi rješavanja. Od toga je li u nekom selu svijetli žarulja na stupu, do toga je li treba asfaltirati neki seoski put. Učinili smo da se seoski dio Istre skoro u mnogočemu izjednači s priobalnom Istrom. A točno je da smo se, kao parlamentarna stranka, dirali i u, kako ste vi kazali, visoku politiku. Zato i jesmo u Saboru! Da utječemo na rad u Saboru, na odluke Vlade, na državnu politiku, ali Istra nam je najveća preokupacija.

Vaš Damir Kajin je, ponajviše zbog svojih istupa u Saboru, često na meti kritika. Prema njemu, zapravo, nitko nije ravnodušan…

- Vjerujte mi: Damir Kajin je dobar i pošten čovjek! On je postao svojevrstan narodni tribun. Ne samo u Istri, nego i u cijeloj Hrvatskoj. Dobro, ponekad je kazao koju riječ previše, ponekad se dogodilo da prolije malo mlijeka koje je izmuzao. Ali, on je vrlo temperamentan čovjek, posve drugačijeg temperamentna nego što je moj. Damir i ja zastupamo iste političke ideje i da ga nema – trebalo bi ga izmisliti!

Nekima je zasmetala i vaša izjava da se Istra dokazala u Hrvatskoj i da vam je sad najvažnije pokazati Europi da Istra može biti njezin veliki hit!

- Istra je u hrvatskim okvirima otišla daleko, biti najbolji u Hrvatskoj meni više nije izazov. Cilj IDS-a je jasan: Istra mora biti najbolja europska regija! I bit će ponos Europe.

To zvuči malo navijački…

- Dopustite mi da neke, za Istru bitne stvari, znam bolje nego bilo tko drugi u Hrvatskoj. Iz razloga što sudjelujem u radu nekoliko europskih političkih tijela. Nedavno sam i izabran za dopredsjednika regionalnog dijela Unije za Mediteran. Svojim turizmom, onim morskim, ali i onim seoskim, o kojemu se desetljećima govore samo hvalospjevi, svojom izvrsnom gastroponudom, svojim prirodnim ljepotama i atraktivnostima, Istra je već sad među najzanimljivijom regijama u Europi. A uskoro bi trebala doživjeti veliki, najveći boom… …

Je li najavljena izgradnja Guggenheimova muzeja?

- Da! Predstavnici Guggenheima su bili u Istri i – oduševili su se! Za projekt koji teži oko milijardu dolara, koji bi osim muzeja u Puli, uključivao turističke, sportske, stambene, poslovne i druge sadržaje u istočnom dijelu Istre, uglavnom u Raškom zaljevu, već je popisan „Memorandum o razumijevanju“. To je pismo namjere koje Istri, odnosno Hrvatskoj, daje velike i vrlo realne izglede da dobije ono što žele mnoge države.

Čuo sam da Pulu već zovu – hrvatski Bilbao! Zbog toga što je Bilbao zbog Guggenheima doživio veliki procvat…

- Točno je da je Bilbao, zbog izgradnje Guggenheimova muzeja, doživio veliki preporod. Milijun ljudi godišnje dođe u Bilbao posjetiti taj muzej. Zamislite da, uz ovih 2,7 milijuna turista godišnje, u Istru dođe još milijun… Pula je neusporedivo atraktivniji i zanimljiviji grad nego što je Bilbao. Imamo kulturnu baštinu staru 2000 godina, imamo sve adute da Pula postane – svjetska kulturna metropola! Očekujemo razgovor s Guggenheimovom fondacijom, vjerujem u radosne vijesti.

Spomenuli ste milijardu dolara…

- … Da. I Istra taj novac nema. Nema ga ni Hrvatska… … Ali ga ima G2 Invesment Group čiji je predsjednik uprave J. Todd Morley, kako sam pročitao, zajedno s vama bio kod hrvatske premijerke!

- Velika je njihova zainteresiranost za ulaganja u Istru, bez čega nema ni Guggenheimova muzeja ni booma u istočnom dijelu Istre. Premijerka dala je potporu tim projektima. Kad već spominjem hrvatsku premijerku, zaista moram kazati da dosad nije ignorirala Istru niti je zaustavljala naše regionalne projekte. Od izgradnje istarskog ipsilona, koji je prije nekoliko dana pustila u promet, preko plinofikacije, pulske bolnice… Bio bih pokvaren političar ne kazati da imamu apsolutnu podršku premijerke za sve ono što nam je u Istri najbitnije.

Eto, ona s vama u dobre, a vi žestoko tučete po tome da istarski novci odlaze u Zagreb!

- Hrvatska je toliko centralizirana da mi za svaku sitnicu moramo moliti ministre da nam daju novac. Naš istarski novac. To više naprosto nema smisla. Moji zahtjevi su, po tom pitanju, stalno isti: implementirati u zakone ustavna rješenja koja reguliraju ovlasti gradova i županija!

Zašto sve to što govorite ne bi rekli da vas svi razumiju: sve to za što se zalažete je pitanje takujina, novčanika!

- Oko 12 posto sredstava ostaje na lokalnom i regionalnom nivou, sve ostalo ide u Zagreb. Tako više ne ide. Ja nisam nerealan političar da bih tražio da u Istri ostane 55-60 posto onoga što je zaradila, kao što to čini Danska sa svojim regijama, ali nam mora ostati triput više nego danas. Negdje oko 30-35 posto. I još nešto: pod hitno treba spriječiti da se novac raspačava po političkoj liniji! Da ide tamo gdje je na vlasti HDZ. To je nedopustivo. Predlažem da svi počnu razmišljati o istarskom modelu financiranja: sav novac ide na hrpu, dajemo ga po prioritetima. Što je za Istru najvažnije, dobiva novac!

Nedavno se oglasio splitski gradonačelnik Željko Kerum, kazao je kako Zagreb više neće odlučivati o Splitu!

- Oprostite, ali taj novovalni regionalizam Željka Keruma, a prije njega i Branimira Glavaša, meni je smiješan. Da se dva desničara odjednom počnu zalagati za regionalizam, to je pitanje nečega drugoga koje s poštenim i zdravim regionalizmom nema veze. Time oni zapravo brane svoj osobni integritet. To je valjda svima u Hrvatskoj jasno…

U dobre ste s premijerkom, u dobre ste i sa SDP-om koji je vaš politički partner…

- Zalažem se za dugoročnu i snažnu suradnju sa SDP-om. Hrvatska treba vrlo jake socijaldemokrate, to SDP uistinu može biti. Vjerujem da će lider SDP-a Zoran Milanović okupiti oko sebe i političke neistomišljenike iz svoje stranke. Ne sumnjam u njegovu energiju i političku mudrost. Vjerujem u naš zajednički nastup na idućim parlamentarnim izborima. I u našu pobjedu.

Dvojicu hrvatskih političara često spominjete po dobru…

- Na žalost, obojica više nisu među živima. To su Vlado Gotovac i Ivica Račan. Vlado Gotovac je bio najveća moralna vertikala u hrvatskoj politici. Bio je veliki govornik, vrlo pošten i omiljen čovjek. Ivica Račan je u razdoblju, kad je bio hrvatski premijer, vukao značajne poteze za Hrvatsku. Kako u unutarnjoj, tako i u vanjskoj politici. I on je bio dobar i pošten čovjek. Vladu i Ivicu stalno ću isticati kao svijetle primjere među političarima…

Slobodna Dalmacija

- To će biti još jedan korak prema odluci. Zasad su moguće lokacije za gradnju muzeja grad Pula i istočna obala Istre. No, Pula ima prednost, jer su Amerkanci iskazali interes da u tom slučaju investiraju i u brionsko priobalje. Time bismo napokon riješili budućnost najvećeg rugla hrvatskog turizma, zaključuje Jakovčić.

No, u Zakladi Guggenheim tvrde da nemaju namjeru graditi u Puli?

- Zaklada Guggenheim i Guggenheim Partners su dvije razine. Razgovarao sam sa Guggenheim Partnersom, koji financira cijeli projekt, i očekujem da ću uskoro dobiti poziv da o toem razgovaram sa Zakladom. Predstavnici Guggenheim Partnersa bili su u Istri i oduševljeni su.

Vi, dakle, i dalje smatrate da će Guggenheim muzej biti otvoren u Puli?

- Veliki sam optimist. Mislim da smo na odličnom putu.

Jesu li Amerikanci postavili Hrvatskoj neke uvjete?

- Možda je najbolji primjer Bilbao, gdje je sagrađen muzej u koji su Baski uložili više od 200 milijuna eura. Budući da mi nemamo novca, jedino što im možemo napraviti je ponuditi dovoljno veliki i atraktivan prostor na kojem će sagraditi prateći objekti, a da oni zauzvrat nama sagrade muzej.

Postigne li se dogovor sa Amerkancima, kada bi trebala početi gradnja?

- Ako budemo brzi, za godinu ili godinu i pol može se krenuti s gradnjom.

Hoće li u projektu sudjelovati Vlada?

- Očekujem da Vlada sudjeluje jer je riječ o projektu koji ne samo da bi nas izvukao iz krize, nego bi stvorio pretpostavke za dugoročni razvoj. Tu ne mislim samo na Istru, nego i na mnoge hrvatske tvrtke. Imam podršku premijerke. Znate, Bilbao je bio dosadan grad, a sada milijun ljudi godišnje tamo ide radi muzeja. Zamislite što bi to značilo za Hrvatsku?!

Kako ocjenjujete premijerkine gospodarske mjere?

- Očigledno je da nemamo kamo, sada su rezovi neminovni. Moramo biti pošteni i reći – ako mi dođemo na vlast, i mi ćemo morati raditi rezove.

Izbori bi mogli biti u proljeće 2011. Je li unutar „kukuriku“ koalicije postignut konkretniji dogovor?

- Dosad naše okupljanje u opoziciji ne doživljavam efikasnim. Početak je bio dobar, ali u zadnje vrijeme posustajemo.

Kako gledate prepucavanja SDP-a i HNS-a oko sklapanja koalicije?

- Smatram da bi stvari trebale ići puno brže ako želimo pobijediti. Premijerka Kosor je vrlo respektabilan protivnik.

Bili ste kratko vrijeme ministar u vladi Ivice Račana, no ta koalicija se raspala. Zašto mislite da se to sada neće dogoditi?

- Vladu ne trebamo sastavljati ako nećemo potpisati kvalitetan sporazum. Iskustvo Račanove vlade je tužno jer smo potpuno iznevjerili očekivanja građana.

Jutarnji list/Foto Večernji.hr

Zašto ste se opet kandidirali za predsjednika IDS-a? Zar IDS ne može bez vas?

- IDS može bez mene kao i bez svakoga drugog. Kandidirao sam se jer želim voditi IDS u povijesnom trenutku ulaska RH u EU i želim pomoći u realizaciji ključnih istarskih razvojnih programa. Dugo sam u politici i mislim da imam još puno reći.

Bili ste jedini kandidat. Ne sliči li to na HDZ-ov model unutarstranačke demokracije? Ili se nitko u stranci ne usudi ići protiv vas?

- Rekao bih da napokon imamo mir u stranci. Na više sabora IDS-a imao sam protukandidate, a ovaj put to nije bio slučaj. Objektivno, Istra se dobro razvija, premda i mi imamo svoje probleme. Vjerujem da sam zbog toga i dobio povjerenje. Uostalom, imam uza sebe odličnu mladu ekipu istarskih gradonačelnika, kao i načelnike koji zajedno sa mnom kroz prizmu IDS-a zajednički s građanima promišljaju budućnost Istre.

Vi ste sada stranački šef s najduljim stažem u hrvatskoj politici. Još malo pa ćete sustići Tita…

- Tito je najjači. Njega neće nitko stići.

Razmišljate li uopće o odlasku iz politike? O čemu će ovisiti takva vaša odluka?

- Naravno da sam više puta razmišljao o odlasku. U trenucima stranačke krize prijašnjih godina, pa i zbog privatnih razloga, pomišljao sam da je možda vrijeme za povlačenje. No, razgovori s kolegama u stranci i ukupni zapleti i raspleti na političkoj sceni Hrvatske tjerali su me naprijed.

Stranački sabor IDS-a održan je na Valentinovo. Jeste vi toliko romantični da i politiku vežete uz ljubav?

- Nema ničeg ljepšeg od zaljubljenosti i romantičnosti. No, pravi razlog održavanja Sabora na Valentinovo jest dan osnivanja IDS-a, 14. veljače 1990.

Je li izbor za predsjednika IDS-a najljepši poklon za Valentinovo koji ste dobili? Ili ima i nešto ljepše od toga?

- Na ovo Valentinovo to mi je bio najljepši poklon. Ogromno povjerenje obvezuje, ali i nadahnjuje. Vjerujem da ću i dalje mudro voditi IDS.

Ljubavne poruke IDS-u ovaj su put stigle i slijeva i zdesna. U ime HDZ-a Gordan Jandroković rekao je da treba zaboraviti sukobe između IDS-a i HDZ-a i ponudio suradnju u budućnosti. Je li HDZ postao jednako prihvatljiv partner IDS-u kao i SDP?

- Mi želimo zajedno s SDP-om i HNS-om promijeniti odnose u RH. To je jednostavan odgovor. Međutim, drago mije da se u HDZ-u događaju promjene jer je to dobro za ukupne političke odnose u Hrvatskoj.

Damir Kajin kaže da bez IDS-a neće moći biti formirana ni jedna nova Vlada. Znači li to da je ipak moguća koalicija HDZ-a i IDS-a?

- Takvu koaliciju ja ne vidim kao mogućnost.

Upravo krećete na put u Bruxelles. Često ste u tom gradu. Zašto? Što ondje radite?

- Ovaj put predstaviti ću prijedlog Jadranske strategije što smo je kreirali unutar Jadranske euroregije, kojoj predsjedam. Bez jake prisutnosti u Bruxellesu nije moguće biti sudionik važnih odluka za europsku, pa tako i za našu budućnost.

Imate li već prijatelje u sjedištu EU? Tko su ti ljudi? S kime se najviše družite tamo?

- Imam mnogo znanaca. Uglavnom su to ljudi iz raznih europskih regija, europarlamentarci ili naprosto činovnici EU-a. U Europi bez granica vode se razgovori o suradnji lokalnih i regionalnih vlasti. To je važno pitanje jer budućnost europskog razvitka leži upravo na regionalnoj razini. Više od 300 europskih regija ima svoje predstavništvo u Bruxellesu i mi imamo ondje brojne i značajne partnere.

Što vam strane kolege govore o Hrvatskoj? A što vi njima odgovarate?

- Napokon je situacija oko ulaska naše zemlje u EU pozitivna i vjerujem da ćemo u tome uskoro uspjeti. Pričam često o potrebi stabilizacije cijelog Balkana jer u suprotnom neće biti dobro.

Vidite li sebe kao eurozastupnika kad Hrvatska uđe u EU? Je li vam privlačna ideja da svoju političku karijeru nastavite i završite u Bruxellesu?

- Da, naravno. Pa volio bih nekako pri kraju političke karijere djelovati na EU-nivou. Hoću li biti eurozastupnik, ovisit će o izbornom zakonu za Europski parlament. Svojedobno sam imao dogovor s Račanom da budem visoko na listi SDP-a i tako uđem u EU-parlament. Sada je ipak drukčija situacija. Vidjet ćemo.

Je li sada posve realno da će Hrvatska 2012. napokon biti članica EU?

-Jest. Bit će.

Bili ste ministar europskih integracija u Račanovoj Vladi. Jeste li tada mogli sanjati da će hrvatski put u EU biti tako dug?

- Nisam. Bio sam uvjeren da ćemo stići ostale i priključiti se zajedno sa Slovenijom. Uglavnom smo sami krivi za sve. Vrijeme je da pokušamo nadoknaditi propušteno.

Kazali ste da s ulaskom Hrvatske u EU na red dolazi i realizacija istarske autonomije. Što to treba značiti?

- Pa to je realizacija financijske autonomije, koje danas nema. Hrvatska je nakon Grčke najcentraliziranija država u EU. To treba odmah mijenjati. Ostale detalje lako ćemo složiti, ali oko novca više neće biti kompromisa. Tuđman je svojedobno bio sklon dogovoru oko novca, ali nije htio čuti za dvojezičnost u Istri. Danas imamo dvojezičnost zagarantiranu Ustavnim zakonom, ali novac koji ostaje zaista je minimalan. Vrijeme je za primjenu Ustava, koji načelno dobro regulira regionalnu autonomiju.

Premijerka ima velike simpatije javnosti zbog svoje politike obračuna s kriminalom i korupcijom. Vjerujete li da će HDZ ići do kraja u tome?

- Premijerka Kosor ima našu maksimalnu podršku u obračunu s kriminalom. Svaki potez Vlade koji donosi pravnu državu i napredak bit će dočekan pljeskom. To bismo željeli vidjeti i kao trajno opredjeljenje te stranke.

Je li Ivo Sanader zaslužio biti najomraženiji političar u zemlji? Ilije na njega prebačen i grijeh mnogih drugih iz HDZ-a?

- Sanader je učino kardinalne greške koje, dok smo surađivali, nisam mogao zamisliti da ih taj čovjek može učiniti. Mislim da on danas trpi i mnoge tuđe grijehe.

Osjeća li Istra Vladine antirecesijske mjere?

- Ne, još čekamo njihove učinke. Istra želi i dalje biti lokomotiva našega razvoja, ali u Istru treba i ulagati. Vlada treba ulagati u projekte javnog sektora i pomoći istarsku ekonomiju, koja je najzdravija u zemlji.

Slažete li se s poslodavcima koji tvrde da ova Vlada ipak nema političke snage za reforme?

- Vidjet ćemo uskoro. Nisam za politiku što gore, to bolje, nego sam za toda tražimo konsenzuse u politici, jer je to dobro za sve nas.

Vidite li mogućnost za prijevremene izbore? Je li u tom slučaju IDS definitivno član kukuriku-koalicije?

- Već sam najavio našu želju nastavka suradnje s SDP-om i HNS-om i nadam se zajedničkom nastupu u cijeloj zemlji sa zajedničkom listom. IDS je odavno prešao Učku pa vjerujem da će to biti uvaženo i prepoznato od naših partnera. Vjerojatno ćemo imati izbore nešto ranije, ali to je sada sve manje važno.

Ne smeta vam što je SDP u Istri vaš politički konkurent, a ne koalicijski partner?

- SDP nam je negdje koalicijski partner, a negdje konkurent. Slično je i s HNSom. To mi ne smeta jer se lokalne prilike razlikuju. Imamo fer nadmetanja u sredinama gdje nismo zajedno.

Je li bilo lakše dogovarati se spokojnim šefom SDP-a Ivicom Račanom ili sada sa Zoranom Milanovićem?

- S Ivicom sam se dugo poznavao i postali smo vrlo bliski. Na početku je postojala doza nepovjerenja i rivalstva, ali smo se poslije veoma zbližili. Kao da s Milanovićem prolazim slične trenutke. Vjerujem da ćemo Zoran i ja izgraditi vrlo bliske i iskrene odnose.

Još nema dogovora o ustavnim promjenama. Koja je pozicija IDS-a ?

- Spremni smo na kompromis oko glasa dijaspore jer se prihvaća dopunski manjinski glas. Najhitnije je utvrditi mehanizam po kojem dijaspora ne može presudno utjecati na rezultate izbora u RH.

Novi predsjednik Ivo Josipović mandat je počeo vrlo oštrim porukama Vladi. Rekao je: Moji savjetnici bolji su od ministara. Je li to mudro?

- Josipović u timu ima jake ljude i to je dobro. Ne vidim potrebe za rivalstvo s Vladom jer će upravo on, vjerujem u to, biti osoba koja će poštovati Ustavne ovlasti i biti prvi borac za pravnu državu. Uostalom, to je dio njega. Tako sam ga doživio.

Predsjednik Josipović i dalje se boji da bi arbitražni sporazum sa Slovenijom mogao donijeti štetu Hrvatskoj. Kako to komentirate?

- Mislim da je dobro što je dogovorom Kosor-Pahor učinjen korak naprijed. Svi smo htjeli arbitražu, pa onda sačekajmo i njezin rezultat.

Bili ste u posebno bliskim odnosima s bivšim predsjednikom Mesićem. Čime vas je osvojio? Hoće li vam nedostajati?

- Mesić mi neće nedostajati jer ćemo često biti zajedno. Već smo se dogovorili da uskoro dođe u Istru na partiju golfa.

Treba li Mesić i dalje hrvatskoj politici? Kakav angažman bivšeg predsjednika vi očekujete?

- On je homo politicus par excellence i sigurno je da će i dalje utjecati na tokove u hrvatskoj politici. Naročito očekujem njegov angažman na jačanju suradnje s mnogobrojnim zemljama koje je posjetio i gdje ga veoma cijene.

Čime biste se vi željeli baviti kada završite posao u politici?

- Svakako namjeravam puno pisati o politici, ali i ne samo o politici. Volio bih se baviti novinarstvom, promocijom Istre pa i poljoprivredom.

Hoćete li ostvariti svoj projekt istarskog sela?

- To mi je veliki neostvareni projekt, gotovo san. Ostvarit ću ga, nadam se, u iduće dvije-tri godine.

Vi ste 20 godina vlast u Istri. Da li politika jako troši čovjeka? Osjećate li se zbog toga umornijim i starijim nego što jeste?

- Stariji jesam, ali umoran baš i nisam. Politika je kao jak adrenalin, i pun sam erosa kad govorim ili razmišljam o njoj. Politika je kao seks.

Što vam najlakše vrati živost i entuzijazam?

- Dobra malvazija u dobrom društvu!

Koji su vam najveći gusti? Istarska hrana i vino ili…?

- Pa na meni se vidi da volim papati. No to ne moraju biti nikakva skupa jela. Svježi inćuni na krumpiru s lukom i česnom, maslinovo ulje, ružmarin i lovor. I sve to uz malvaziju! Ne treba ti ništa više!

(Globus)

Je li rezultat Damira Kajina na predsjedničkim izborima poraz ili trijumf IDS-a?

- Rezultati predsjedničkih izbora su svi očekivani, pa i Ive Josipovića, i Damira Kajina. Dapače, mislimo da je ostvaren odličan rezultat za IDS, naročito zbog toga što je Kajin dobio opet najviše glasova od svih u Istri, i drugo, izvan Istre dobio je ukupno više glasova nego u Istri. Treće, u našoj 8. jedinici dobili smo opet više glasova nego ranije. Dakle, nametnuti su ciljevi i teme IDS-a u kampanji, o tome se puno pričalo u cijeloj Hrvatskoj i naši interesi su u cjelosti ostvareni. A naročito zato jer smo pomogli i Josipovićevoj pobjedi – u Istri je on dobio najviše glasova, a što je bilo i očekivati jer je druga strana napravila po meni kardinalnu grešku što je išla u podjelu desno-lijevo. U takvim situacijama u Istri je odluka vrlo, vrlo jednostavna. Općenito, tri kandidata lijevog centra pokazala su se kao pogodak, jer su u prvom krugu nametali teme, vrijednosti i ritam kampanje.

Kakav će predsjednik biti Ivo Josipović?

- Očekujem od novog predsjednika da državu vodi prije svega mudro i očekujem da će Hrvatska zato imati predsjednika koji će biti izuzetno cijenjen vani. Josipović je vrhunski pravnik, ali ima i taj iznimni afinitet prema glazbi, pa ako bude znao odraditi svoj PR među kolegama predsjednicima država, mislim da može postati jedan od hitova na međunarodnoj sceni. Slažem se i sa Stipom Mesićem da možda treba više dinamizma i strasti, na što je Josipović međutim odlično odgovorio rekavši: »Ostrastit ćemo sve«, što pokazuje da ima jednu vrstu potrebnog erosa prema politici, i da ipak reagira, samo što on to čini u tonovima nižih frekvencija. Imat ćemo svakako kompetentnog predsjednika, a njegova ambicija da raščisti s korupcijom i sa svime što je zlo u ovoj državi, sjajna je. Upravo zbog svog habitusa mislim da će dostojno predstavljati zemlju.

Hoće li Josipović biti dovoljno odlučan? Evo, bilo je nekih premišljanja oko tužbe protiv Srbije?

- Mislim da hoće, jer ova tužba protiv Srbije je imala i niz drugih ciljeva osim ovih naoko vidljivih, a on je uostalom jedan od autora te tužbe, tako da što se mene tiče ima puno povjerenje.

Prošlog ljeta utemeljena je tzv. Kukuriku koalicija. Kakvi su vam planovi, tko će sve ući u taj savez – izgleda da bi do parlamentarnih izbora opet mogla nastati gužva, spominju se HSU, HSLS, SDSS…?

- Ovaj savez za »Treću republiku«, kako ga ja zovem, je savez koji će ako bude pameti među nama promijeniti vlast, i može promijeniti tokove kuda Hrvatska ide, pogotovo u gospodarstvu. S druge strane, mislim da je okosnica IDS-SDP-HNS ono što je sigurno dovoljno za pobjedu na izborima, ali jasno da je dobro dobiti i još poneki glas. Ako bi se sada trebao odlučivati, ja sam za zajedničku koaliciju našeg trolista u čitavoj zemlji, da se lista zove SDP-IDS-HNS, jer je upravo Kajinova kandidatura pokazala da mi možemo dobiti čak više glasova van Istre. Naravno da IDS ne mora imati kandidata u svim izbornim jedinicama, ali svakako ne ni samo u jednoj, nego u barem nekoliko. To bi trebao biti osnovni koncept, ali ne zbog funkcija. Mi naravno imamo pravo tražiti našu današnju kvotu u parlamentu, ali što se tiče izvršne vlasti mi smo za sve moguće dijaloge. Nas u Istri fotelje toliko ne zanimaju.

Kako to?

- Pa, tako, nama je prioritet da imamo ljude u parlamentu i da imamo vladu koja će ostvarivati onaj dio programa koji je nama bitan, to je EU, decentralizacija, regionalizacija. Sigurno da IDS neće napraviti grešku iz prve koalicijske vlade kad smo ušli u Vladu otvorena srca i vrlo brzo se našli u situaciji da nam je bilo mudrije napustiti brod koji tone nego potonuti s tim brodom. S ostalim strankama treba razgovarati, ali treba biti vrlo oprezan da se ponovno ne dogodi neka šestorka koja neće funkcionirati. Ako smo pošteni prema građanima mi ne smijemo dozvoliti da drugi puta, kad lijevo-liberalni centar, dođe na vlast pokažemo neefikasnost.

Mislite da vaše tri stranke mogu same osvojiti većinu?

- Da. Naše tri stranke mogu ponuditi jasan program vlade i jamčiti efikasnost te vlade, a vjerojatno sami mogu osvojiti i većinu u Saboru. Jasno, kasnije, ako se netko želi priključiti takvom programu, a ne da nameće neke svoje programe, onda smo spremni razgovarati sa svima, ako treba i sa desnog centra.

Aha, Glavaš?

- Ne Glavaš, on je stanovnik BiH, nego s HDSSB-om. Išao bih za tim da mi budemo savez za promjene i da se kasnije priključe svi koji podržavaju takvu politiku.

Što ste se vi u »kastavskoj grupi« uopće dosad dogovorili osim da želite zajedno na vlast?

- Na više sastanaka govorili smo o gospodarstvu, EU-u i uskoro ćemo u Istri o regionalizaciji, vrlo konkretno.

IDS traži regionalnu autonomiju, ali zovu li i ostali decentralizaciju »autonomija« i je li im to prihvatljivo?

- Zašto ne, pa terminologija je manje bitna, važna je suština, dakle – gdje je naš novac. Ajmo se mi zvati super centralizirana država, ali dajte nam 50 posto javnog novca, i mi smo sretni. Što se tiče riječi autonomija, to je jedna lijepa strana riječ za hrvatsku riječ samouprava, a koju hrvatski Ustav već dobro poznaje, samo kako smo mi više jezična regija onda volimo internacionalnu riječ. Šalu na stranu, IDS bi bio zadovoljan sa dvije stvari – da u prvih šest mjeseci mandata implementiramo ono što Ustav predviđa za samoupravu i da te ovlasti prenesemo u zakone, a onda sukladno ovlastima osiguramo i financije. Dakle, druga stvar, želimo doći u situaciju da 30 ili 40 posto sredstava ostaje samoupravi.

Molim?! Pa i 20 posto bi bilo revolucija!

- Ne, želimo 30-40 posto, jer je to nešto oko europskog prosjeka. IDS ne traži maksimum, nego prosjek EU.

Što bi to značilo, pa to bi bila tolika reforma da je doista pitanje bi li je sustav uopće mogao podnijeti? U javnoj državnoj upravi zaposlene su sada desetine tisuća ljudi.

- Nema dvojbe da je to put kojim moramo ići, to je svima jasno. Naravno da je reforma kisela jabuka, ali mi smo neefikasna država baš i zato jer je sve izbirokratizirano na nacionalnom nivou. Evo, konkretan primjer: kad je država došla u slijepu ulicu oko građevinskih dozvola i prenijela to na nižu razinu naprasno, ja sam kao župan odmah te ovlasti prenio još niže, na gradove i općine. To je izazvalo negodovanje i čuđenje u ministarstvu, ali moji argumenti su bili jaki i danas se vidi da je tako najbolje, jer je u Poreču ili drugim mjestima u Istri u sedam dana moguće dobiti građevinsku dozvolu za neki važan projekt. Toga nema nigdje u Hrvatskoj!

Trebaju li Zoran Milanović i općenito oporba ići kod Jadranke Kosor?

- Uvijek, ja sam za dijalog.

S kojim ciljem, čiji partikularni cilj to ispunjava?

- Treba vidjeti teme – ako je tema izlaz iz gospodarske krize ili korupcija, ja sam za razgovor. Značajno je da je dijalog otvoren. Gledajte, sve se promijenilo: HDZ je ostao HDZ, ali se HDZ-ova politika kroz Kosoričine istupe iznimno promijenila. Ona od HDZ-a počinje stvarati jednu prihvatljivu stranku za ozbiljan razgovor sa svima. Tko to ne prepozna na vrijeme, može samo učiniti velike greške. Treba jasno reći: mi ćemo ići na izbore i pobijediti HDZ, i to nije sporno, ali bilo bi sporno ako bi odbili dijalog, naročito zbog ovakvog načina na koji Kosor vodi državu. Ako bi došli do konsenzusa oko pet ključnih tema – Slovenija, Europa, gospodarstvo, korupcija, decentralizacija – i napravili zajednički paket zakona i principa djelovanja u parlamentu, ali da to uključuje i jednu vrstu naše načelne podrške oko tog paketa, jasno je da bi i mi iz oporbe imali pravo na svoje zahtjeve. A to je – utvrđivanje datuma izbora. Jer ako mi dajemo s naše strane jedan otvoren pristup u odnosima prema Vladi, onda i druga strana treba ponuditi odgovor na pitanje kada ćemo ići na izbore.

I, kada?

- Mislim da treba uzeti u obzir da je ova godina presudna za ulazak u Europu i da Vladi treba ostaviti mogućnost da taj posao dovrši ove godine, a onda bi bilo realno da izbore imamo za godinu dana.

To je skoro redovni rok.

- Ne, nije, to je skoro godinu dana ranije. Ali to nije pitanje samo roka – u pitanju je politička trgovina, legitimna trgovina. Ipak smo, dakle, svi priznali probleme: mi kao opozicija da ne želimo da sve u državi ide kvragu, ali i vlast priznaje da ne može sama, i da prijevremeni izbori trebaju. Na tom tragu ima političke logike razgovarati. Mi želimo građanima poslati jasnu poruku da se ne povodimo logikom “što gore, to bolje”, jer će time svima biti loše.

Često ste u kontaktu s europskim krugovima i strankama, znate dosta o Hypo banci, pa možda znate i zašto je Ivo Sanader morao otići?

- Ne znam zašto je Sanader otišao, nisam se čuo s njim od tada, inače prije smo se često znali čuti jer je njega zanimalo što se događa u Istri.

Njegovali ste jako dobre odnose zadnjih par godina.

- Nismo mi ništa njegovali, jednostavno smo bili profesionalci u poslu. Evo, ja hvalim premijerku Kosor da radi dobar posao, a s njom se puno manje čujem nego sam se čuo sa Sanaderom, a uostalom Sanader i nije dobro radio posao. Logikom stvari, jer je bio zainteresiran za projekte u Istri, mi smo se vrlo često čuli.

Što ga je otjeralo, po vama, europski pritisak, afere, Hypo…?

- Volio bih znati, ali ne znam. Da znam, rekao bih, ali ne znam. Možda je čovjek stvarno mislio: idem se malo odmoriti, pa ću se poslije lako vratiti. Ali je stvarno sve krivo izračunao… Teško mi je dakle reći. S druge strane, dobro da je priča oko Hypo banke izašla na svjetlo dana, jer su i mene optuživali za sve i svašta oko Hypo banke, a sada se vidi da je to bila prazna puška.

Čekajte malo, ništa se još ne vidi – ta je priča tek došla do državnog odvjetnika Bajića.

- Mene su vezivali uz Hypo banku svi politički oponenti, međutim, da je tu nešto, ja bih odavno bio pozvan na neki razgovor. Mene nitko nije ni na razgovor zvao, jer očito nema nikakvog razloga. Naravno da sam poznavao ljude iz Hypo banke, oni su radili sa Županijom i prije nego sam ja postao župan, a kad sam postao župan ja sam dapače prekidao ugovore s njima.

Zašto?

- Jer mi neke stvari nisu odgovarale.

Ali projekti iza kojih je Hypo bank u Istri, zapravo stoje, zar ne?

- Vidite, Hypo je bio i vlasnik Purisa iz Pazina, o čemu se baš i ne zna puno, a sada su to prodali Gavriloviću. Naravno da ja moram razgovarati s vlasnicima Purisa, pa to je 500 radnih mjesta. Neki turistički projekti s kupovinama zemljišta, točno, to uglavnom sve stoji nerealizirano.

Kaže se da ste Hvpo banci davali dobre poslove u Istri, a oni su financirali kampanje IDS-a?

- Nema veze s istinom. Mi smo svojedobno uzeli jedan kredit koji smo uredno otplatili.

Aha, zato je Kajin sada imao tako siromašnu kampanju, jer je presušio Hypo?

- Ne, mi smo se financijski iscrpili na lokalnim izborima, ali Damir je imao jednu vrlo pristojnu kampanju, to nije sporno. Uostalom, pokazalo se da novci nisu presudni jer Kajin nije neki novi “proizvod” kojeg je trebalo od nule predstaviti javnosti nego itekako poznato lice. Zato nam nije trebalo puno novaca. Da smo potrošili i sto milijuna, Damir ne bi na razini zemlje dobio puno više od deset posto glasova.

Dakle, afera Hvpo je prazna puška?

- Što se mene tiče, moja savjest je čista i moje ruke su čiste. Ja bih čak volio da me zovu na razgovor, evo nudim to sada javno neka me zovu u Državno odvjetništvo i USKOK, jer me nikad nisu zvali. Pitaju okolo, a mene ništa ne pitaju. A ja ipak nešto znam o tome – ja na primjer po pričanju znam da je Sanader svojevremeno pomogao ulasku Hypo banke u Hrvatsku.

Samo je pitanje je li dobio proviziju, i koliku?

- E, to ne znam, to stvarno treba utvrditi USKOK.

Hoće li Sanader, po vama, aktivirati mandat u Saboru?

- To je potpuno nebitno, a vjerujem da si on to neće priuštiti jer je svjestan koliko bi se po njemu iživljavali ne samo ljudi iz opozicije nego i njegovih vlastitih redova. Već sada je osramoćen, i mislim da si to neće dozvoliti.

Što će IDS imati od podrške Josipoviću?

- IDS ne treba ništa posebno imati, niti išta tražimo. Stali smo uz Josipovića jer je izbor bio lijevo ili desno, i mi uopće nismo imali dileme, mada je poznato da su i moji odnosi s Milanom Bandićem vrlo kolegijalni jer dugo smo zajedno u politici i Grad Zagreb odlično surađuje s Istarskom županijom na projektima, tako da mi je malo žao da je još jedanput došlo do povijesnog sukoba na ljevici. Ali mi je s druge strane drago da desničari ovoga puta nisu bili bitni. Od Josipovića očekujem da će podupirati istarske projekte, biti često u Istri kao i Mesić.

(Novi list/IDS)

Prije svakih izbora, ili kad god mu ponestane medijske pažnje, Ivan Jakovčić potegne pitanje autonomije Istre, odnosno županije kojom suvereno vlada. Pritom je potpuno svjestan da čim on spomene autonomiju, na sve strane dižu se glasovi da zapravo želi odcjepljenje Istre od matice domovine, a vika na njega najčešće dolazi s političke desnice koja u Istrane iz nekog razloga oduvijek sumnja. Pritom on uživa u halabuci čudeći se, kao i većina neovisnih promatrača, zašto ga baš nitko ne pita što bi i kakva bi to autonomija Istre trebala biti.

O autonomiji Istre već dugo govorite, ali nikada niste točno objasnili što bi to trebalo značiti. Što je suština onoga za što se zalažete?

- Regionalna autonomija Istre je ideja koja je i pokrenula IDS. Od osnivanja stranke do danas to je dio našeg programa. Nekoliko puta donosili smo i konkretne dokumente, tzv. rovinjske deklaracije u kojima se nalaze elementi koji bi trebali biti sadržaj takve regionalne autonomije. Stjecajem okolnosti sudjelovali smo u Račanovoj vladi i kada su se donosile ustavne promjene uspjeli smo ugraditi ne mali broj onoga što mislimo da bi županije trebale imati kao izvorne ovlasti. Pa čak u Ustavu piše da sukladno ovlastima jedinica lokalne samouprave mora imati odgovarajuća financijska sredstva. To smo sve uspjeli staviti u Ustav, međutim, to nikada nije pretočeno u zakone. To je suština naših zahtjeva. Nema u tome nikakve priče o odcjepljenju, niti da smo mi protiv Hrvatske. Jednostavno tražimo da, 15 godina nakon rata, svatko polako počne preuzimati odgovornost za svoj dio Hrvatske. Ako neka županija ili regija ne želi odlučivati sama o sebi, možemo se dogovoriti i o asimetričnoj regionalizaciji, prema kojoj bi neki preuzeli ovlasti, novac i obveze, a drugi ne bi. Da ne bismo smetali hrvatskom ulasku u EU, stavili smo moratorij na ozbiljne razgovore o autonomiji Istre jer vidimo da nema političke volje da se o tome razgovara. Međutim, prevršilo je svaku mjeru to što nema najave da će se nama bitni projekti pojaviti u proračunu. I ponovo će se Istra naći samo na prihodovnoj strani, a tamo gdje bi trebala nešto dobiti neće je biti.

Koji su to projekti?

-Prije svega želim istaknuti projekt gradnje nove bolnice u Puli i sveučilišta u Puli.

Dakle, zbog ta dva projekta ponovo ste pokrenuli priču o autonomiji?

- Možemo tako reći. Strpljenju je došao kraj. Ne možemo više slušati obećanja kada vidimo da se ništa ne događa. To nije usmjereno ni protiv koga, nego želimo zaštititi naše sugrađane. Stalno nas se vuče za nos i ja sam u jednom trenutku rekao dosta.

Koristite li namjerno riječ autonomija, a ne decentralizacija ili regionalizacija?

- Hrvatska inačica za autonomiju je samouprava. Meni se autonomija nekako više sviđa. Da, ali autonomija ima negativan prizvuk.

Provocirate li namjerno?

- Ne, samo koristim u svijetu uobičajen izraz. Imate autonomiju sveučilišta i nitko ne misli da je to provokacija.

Svjesni ste da podižete tenzije kada je upotrijebite?

- Svjestan sam toga.

Kako bi, po vašemu mišljenju, trebalo provesti decentralizaciju i koliko bi vremena trebalo za to?

- Vremenski rok je nešto o čemu treba razgovarati, svjestan sam da se reforma lokalne samouprave ne može provesti preko noći. Još sam Sanaderu predlagao da se oformi tim od pet ministara, pet župana, pet gradonačelnika, pet načelnika i pet zastupnika koji bi konsenzusom napravili reformu lokalne i regionalne samouprave u Hrvatskoj, ali to nikoga ne zanima. Šukera zanima samo kako da nam pokupi lovu i s tom lovom ostane na vlasti djeleći je po političkim kriterijima. Vidljivo je da nema političke volje za ozbiljne razgovore o decentralizaciji. Ne želim biti isključiv i reći da sam samo ja u pravu, trebamo sučeliti argumente da svi budu uključeni u tu reformu.

Hoćete reći da se HDZ održava na vlasti istarskim novcem?

- U velikoj je mjeri to točno. Pogledajte kakvi su odnosi pa ćete vidjeti da je tako.

Koliko Istra daje u državni proračun? Je li to razmjerno njezinoj veličini i broju stanovnika?

- Sigurno dvostruko više. Najmanje. Ali zanimljivo je da nikada nisam uspio dobiti službene podatke. Nikada. U Ministarstvu financija nisu mi ih htjeli dati. Za naše glavne projekte trebalo bi nam oko 2 milijarde kuna da se razriješe gorući problemi. Nije to nikakav novac znamo li da se godišnje desetak i više milijardi kuna odnosi iz Istre u središnju kasu. Takve županije i s takvim prihodima nemaju smisla. To znaju i HDZ-ovi župani, ali se ne usude ništa reći. Županijske proračune treba odmah utrostručiti. Naravno, s tim povećanjem preuzeli bismo i ovlasti. Ne mislim da bismo samo trebali dobivati. Dapače.

Koje biste ovlasti predložili da jedna županija ima?

- Minimalno bi bilo da županije preuzmu odgovornost za školstvo, zdravstvo, rješavanje nezaposlenosti, infrastrukture, zaštite okoliša, kulture… Za to bismo trebali preuzeti odgovornost. Primjerice, sindikalna je košarica u Istri puno skuplja nego u ostaloj Hrvatskoj. Ljudi koji rade u državnoj upravi, imaju iste plaće, ali u Puli nemaju isti standard kao drugdje. To bismo morali ispraviti.

Zašto se sve vlade toliko boje decentralizacije? Misle li da će izgubiti veliki dio moći?

- Novac je moć. U tome sam potpuno realan, tko raspolaže s više novca ima više šanse da ostvari svoje ideje, da pomogne politički sklonima i tako ostane na vlasti. Da, i ja to želim, ali smo pokazali da surađujemo sa svim općinama u Istri, čak i s onima u kojima IDS nije na vlasti. Prioritet nam nisu općine u kojima je IDS na vlasti, nego programi razvoja. I želim da to vlada shvati. Ministarstvo zdravstva čak kaže da je hrvatski prioritet pulska bolnica, ali to samo kaže, bez ikakvih konkretnih poteza.

Jeste li s nekim drugim županom ili vođom političke stranke razgovarali o reformi?

- Samo načelno. Očekujem da će moguća koalicija SDP-HNS-IDS razgovarati uskoro o tome. Najvjerojatnije ćemo mi biti predlagači dokumenta. Postoji dobro raspoloženje u HNS-u i SDP-u prema decentralizaciji, no o konkretnim stvarima još nismo razgovarali.

Hoće li jedan od vaših uvjeta za sklapanje koalicije sa SDP-om i HNS-om biti to da se ispune vaši zahtjevi.

- Apsolutno! Bez toga IDS u toj koaliciji neće sudjelovati. Naš je ključni zahtjev pretakanje Ustava u zakone. Ne možemo li to napraviti u ovoj zemlji, onda se zaista moramo zapitati čime se to bavimo.

Je li IDS spreman preuzeti odgovornost i u izvršnoj vlasti pobijedi li vaša koalicija?

-Da!

To je novost, dosad ste izbjegavali preuzeti ulogu u vladi.

- To je djelomično novost. Imamo dovoljno kvalitetnih ljudi koji mogu preuzeti ministarstva. Ulazak u vladu nam nije prioritet, nego želimo da vlada ima program koji će se zaista i ostvariti. Međutim, činjenica je da oni koji su bliže oltaru misu bolje čuju. Skloni smo preuzeti jedno ili dva ministarstva, imati nekoliko državnih tajnika te utjecaj u državnim tvrtkama. Želimo naša odlična iskustva na području poljoprivrede, regionalnog razvoja, turizma i europskih fondova prenijeti u vladu.

Dakle, željeli biste ministarstvo regionalnog razvoja i turizma?

- Da, tako je. Možda i kulture.

IDS ima svog predsjedničkog kandidata, ali vaša stranka nikada nije izašla izvan granica Istre. Mislite li zaista da Damir Kajin može prijeći Učku?

- Damir je odavno svojim političkim djelovanjem prešao Učku. On je sigurno jedan od simbola hrvatskog parlamentarizma. Netko ga voli više, netko manje, ali ga svi poštuju. Njegova je vrijednost što uvijek govori ono što misli. Mislim da je to vrijedno i da je time pomaknuo granice. Događalo mi se da me isti dan zovu i Milanović i Sanader i pitaju: Zar ne možeš zauzdati Damira? Dobro je kad me istodobno zovu i jedni i drugi, to znači da Damir dobro postupa.

Hoće li pobijediti na predsjedničkim izborima?

Ni meni to nije tako jednostavno reći, ne samo zato što istraživanja pokazuju da trenutačno to nije izgledno. Međutim, Damir je trenutačno jedan od naših najrasnijih političara, pa kampanja može krenuti u bilo kojem smjeru.

Često se čuju glasovi da će se i Vesna Pusić i Damir Kajin povući iz utrke u korist zajedničkog oporbenog kandidata, dakle Ive Josipovića?

- Za sada nema nikakvih naznaka za to. O tome nismo razgovarali. HNS je donio odluku da gospoda Pusić službeno ide u kampanju. HNS i IDS imaju načelni dogovor da bi bilo uputno imati zajedničkog oporbenog kandidata. No ako nam to ne uspije, Damira nećemo povući iz utrke. On će, ako ništa drugo i ne uspije li pobijediti, usmjeravati predsjedničku kampanju, jer će se svi morati očitovati o pitanjima koje on otvori.

Kajin je jučer dobio zadovoljštinu iz Švicarske. Thompsonu je na tri godine zabranjen ulazak u tu zemlju.

- Istra je mala Švicarska. Pokazalo se da su neke vrijednosti ipak važnije nego demagogija. Ne samo Kajin, nego u velikoj mjeri i građani Pule, koji su bili nezadovoljni najavom Thompsonova koncerta u Areni, dobili su zadovoljštinu. Ja bih s Thompsonom uvijek popio kavu. Nije mi problem s političkim neistomišljenicima popiti kavu ili popričati. Na kraju krajeva, koliko god njegovi tekstovi odišu nacionalizmom, to su pjesme koje neki slušaju i ne mislim da ih treba zabranjivati. No, zabraniti treba kompletnu ikonografiju koju on nosi sa svojim koncertima. Jedan sam od onih ljudi koji crne košulje u Istri ne želi više nikada vidjeti. Imali smo talijanske crnokošuljaše, ali bilo koji crnokošuljaši u Istri nisu dobrodošli. Dakle, Thompson sa svojom ikonografijom u Istru nije dobrodošao.

Zašto nacionalisti raznih pozicija mrsko gledaju na Istru i Istrane?

- Mislim da se znatnim dijelom radi o nerazumijevanju, ali i ljubomori na sve ono što smo postigli. Istra je zahvaljujući etničkoj, vjerskoj i jezičnoj toleranciji uspjela nametnuti i svojevrstan ekonomski i kulturni razvoj. U zadnjih petnaestak godina upravo zahvaljujući toleranciji definirali smo Istru kao multikulturnu regiju. Mogli smo i drugačije, ali to je bio IDS-ov izbor. Takvu politiku vodimo i mogu sa zadovolj stvom reći da su sve manjine uz nas. Na posljednjim izborima za župana siguran sam da su i mnogi skloni HDZ-u glasovali za mene jer su razumjeli da naša politika nije antihrvatska nego da želimo u Hrvatsku implementirati nove vrijednosti.

Stalno govorite o Istri kao o tolerantnoj sredini, je li u hrvatskoj Dalmacija postala svojevrsni antipod Istre?

- Žao mi je zbog mnogo toga što se u Dalmaciji događa. Žao mije i zbog najnovijeg Kerumova ispada, ali sam isto tako svjestan da se Dalmacija svaki dan sve više udaljuje od onoga što je Istra. Ipak, želim vjerovati da ta velika europska regija ima dovoljno unutarnje snage i pojedinaca koji će prevladati i da će pobijediti neka druga Dalmacija.

U posljednje se vrijeme često govori i o nekom trećem putu u kojem bi središnja figura bio sadašnji predsjednik Stjepan Mesić. Je li vam i ta opcija jednako zanimljiva kao i kastavska skupina?

- Da! Prvi sam izjavio da Mesić treba biti s nama i da s njim moramo ići na izbore. Kao reakcija na tu moju ideju pojavilo se i zajedništvo SDP-a, HNS-a i IDS-a, ali Mesića se nitko od nas ne treba bojati. On je još uvijek najpopularniji političar u Hrvatskoj i želimo li jaku vladu i stabilnu većinu u parlamentu, siguran sam da nam je dobrodošao. Mesić jednostavno donosi glasove.

Na kojoj biste ga funkciji željeli vidjeti?

- Mislim da je to manje važno. O funkciji trebamo razgovarati, ali predsjednik nam sa svojim autoritetom u zemlji i inozemstvu na izborima može samo koristiti. O funkcijama trenutačno ne bih razgovarao. No, samo načelno – zar odlazak s najviše funkcije u državi i povratak u izvršnu ili zakonodavnu vlast ne izgleda u najmanju ruku sumnjivo.

Ne budi li to osjećaj da se samo želi zadržati vlast i ostati moćan?

- Mesić se ne nameće. On od nas ne traži ništa. Ja sam od njega tražio da ostane u politici. Ako nam može pomoći na izborima zašto to ne bismo upotrijebili. Ambicije u EU Razmišljao sam ne jednom o povlačenju iz politike, no dobio sam mandat do 2013. godine i do tada ću odgovorno sve odraditi. Nakon toga ću možda nastaviti karijeru u politici, u Europi. Imam veliko međunarodno iskustvo na razini regija i želio bih ga upotrijebiti. Možda ću se, pak, povući u Sveti Juraj i promatrati ono što se događa oko mene.

U Istri se dobro zna tko je Nino, a tko Plinio.

Što se pojavom Željka Keruma dogodilo na političkoj sceni. Znači li osnivanje njegove stranke zaustavljanje procesa bipolarizacije?

- Prave bipolarizacije nikada nije bilo. Činilo se da sve vodi k tome.

- Da, ali sjetite se devedestih kada je SDP naglo pao pa se vratio ili pada HDZ-a koji se isto tako vratio, ali uvijek je bilo i drugih političkih snaga. Na ovim izborima prvi se put glasovalo izravno za osobu, pa je realno da su ljudi pomalo siti uvijek istih osoba. Pa i moj najveći problem nije realizacija ideja, nego činjenica da sam dugo u politici. S druge strane, svježi ljudi uvijek izazovu interes, pogotovo imaju li novca. Puno su uložili u kampanju i puno su dobili.

Bez obzira na novac, vi ste uspjeli pobijediti Plinia Cucurina.

- Zato što se zna tko je Plinio, a tko je Nino. Istra je mala i Plinio je uspio okupiti sve naše povijesne protivnike i dobiti njihove glasove koji idu od ljevice do desnice. Ipak, mi smo pobijedili.

 (Obzor)

- To su potpuno dva odvojena pitanja i jedno s drugim nema veze. To s predsjedničkim izborima nema veze, dapače, IDS je odlučio pitanje autonomije riješiti nakon ulaska Hrvatske u EU. Međutim, bjelodano je da se ignoriraju glavni istarski projekti, za koje mi novca imamo. Ali, naš nam se novac, uprihođen u Istri, krade, odlazi u državnu kasu, te se onda po političkim kriterijima on dijeli. Apsurdno je stoga da neki s našim novcem ostaju na vlasti i to ne može više tako!

Onda kako?

-Naši prioritetni projekti poput nove bolnice, sveučilišta, infrastrukturnih projekata, naprosto moraju biti realizirani. Zato nećemo niti čekati ulazakHrvatskeu EU, već ćemo krenuti u tu političku bitku za veću autonomiju. Ali nadam se da će ipak biti dovoljno pameti da si nećemo time stvarati štete.

Možete li biti konkretniji. Hoćete li i kada onda raspisati referendum o autonomiji, budući da ste Račanovoj Vladi poručivali kako ćete autonomiju braniti do incidenta, a Sanaderovoj da ste spremni raspisati referendum i dobiti potporu 80 posto birača? Je li Istra danas bliže referendumu, ili podjednako daleko kao i prijašnjih godina?

- Apsolutno smo spremni za referendum o autonomiji Istre i preuzimanju svih onih ovlasti koje pišu u Ustavu. Na taj korak smo spremni odmah.

Precizirajte ovaj vaš odmah?!

- Premda svjesni težine takve odluke, evo, konkretno ću vam reći. Ako do kraja ove godine ne bude nikakvih pomaka i garancije da se ide u realizaciju vitalnih istarskih projekata, prvenstveno bolnice i sveučilišta, do krajnje granice ćemo zaoštriti odnose…

Sa Zagrebom?

- S vlašću. Ovakvo ignoriranje Istre naši građani više ne mogu i ne žele trpjeti! I spravom! Zašto bismo u svemu prednjačili u ovoj zemlji, a tamo gdje je država odgovorna da Istri da, zapravo vrati, tu smo na začelju. Pri tomu lstra u državnom proračunu sudjeluje samo u prihodovnoj strani, kada treba uzeti i ugrabiti, a kada treba dati, Istre nigdje nema.ž

Figurativno govoreći, do kada će istarska koza moći izdržati, budući da su joj vime prije muzli i navlačili do Beograda, a sada, od osamostaljenja hrvatske države, do Zagreba?

- Njezino strpljenje, kao i naše strpljenje, pri kraju je. Nema ga više. To govorim glasno i jasno!

Što će biti ako prođe i ova godina, a od vaših očekivanja ne bude ništa? Što ćete poduzeti?

- Ako u sklopu donošenja proračuna i svega što se može dogoditi do kraja ove godine bude jasno da nema pomaka u korist naših projekata, mi ćemo nakon predsjedničkih izbora poduzeti konkretne mjere vezano uz raspisivanje referenduma o istarskoj autonomiji.

A to su?

- U ovom trenutku ne želim otkrivati karte i adute.

Dakle, tvrdite da zazivanje autonomije nema veze s utrkom za Pantovčak, u kojoj prvi put IDS ima kandidata, narodnog tribuna Damira Kajina. No, šanse mu nisu velike, sudeći prema istraživanjima javnog mišljenja?

- Damir je naš kandidat za predsjednika Republike, siguran sam da će kao simbol hrvatskog parlamentarizma i te kako dobro proći na tim izborima. Nemamo iluzije da može lako pobijediti, svjesni smo istraživanja, no Kajinova kandidatura može samo pridonijeti afirmaciji vrijednosti koje je Istra godinama izgrađivala i postala simbolom drugačije Hrvatske.

Zašto baš sada ponovno aktualiziranje autonomije?

- Autonomija je za Istru kisik. Veće ovlasti i više novca Istri se moraju konačno dogoditi. Kada bi danas bilo dovoljno pameti u ovoj zemlji i kada bi se ono što piše u Ustavu RH pretočilo u zakone, mi bismo već imali jednu snažnu decentralizaciju koja bi u velikoj mjeri zadovoljila potrebe te interese Istre i IDS-a. U hrvatski Ustav smo tijekom njegovih izmjena 2000. unijeli puno toga što je izvorno iz programa IDS-a. Međutim, ni Račanova koalicijska vlada, koju ste napustili u ljeto 2001., kao ni potonja HDZ-ova, nisu omogućile veću decentralizaciju.

Zašto?

- Točno, jer nijedna vlast očito ne želi ono što je izrijekom napisano u Ustavu pretočiti u zakone. Ni jedna se ne žeh odreći velikog djela financijskog kolača, koji ne pripada njoj, već jedinicama lokalne samouprave.

Mogu li i kada hrvatske regije dostići onu razinu fiskalne autonomije poput nama bliskih talijanskih regija Alto Adige i Friuli Venezia Giulia? Koliko se prihoda tih regija slijeva u blagajnu u Rimu?

- Razlike su drastične. Mi imamo stanje u kojemu 90 posto novca ide u državnu blagajnu, a u europskim autonomnim regijama odnos je često obrnut. Ja nemam iluzija da možemo izboriti status koji će nam omogućiti baratanje s devedeset posto svojih prihoda. Međutim, odmah treba utrostručiti proračune naših županija i odmah prenijeti dio vlasništva na županije, gradove i općine. Tu ja nemam više dilema.

Nije li pozivanje na autonomiju vaš isprobani politički marketinški trik za kojim posežete svako toliko, izvlačeći ga iz naftalina, kada znamo da ste tvrde autonomaše, na čelu s Ivanom Paulettom i njegovim suradnicima, davno izopćili iz IDS-a?

- Nikoga ja nisam izopćio, već su se oni razišli s politikom koja prevladava u našoj stranci. Oni su sami otišli. Ideja o autonomiji nije nikada bila u naftalinu, nego je uvijek na političkoj sceni, od osnivanja IDS-a do danas. Riječ autonomija nije nikakva prijetnja, jer mi nikome ne prijetimo, već samo želimo svoje. Ako netko želi ono što je njegovo, što je zaradio, želi time upravljati, pa zar to može biti prijetnja nekome? Prijetnja bi bila kada bismo mi željeli nešto što je tuđe. Mi želimo samo svoje. Svojim novcem razvijati svoju županiju, gradove i općinu. Zar nemamo na to pravo?

Koliko su prihodi Istre zastupljeni u državnom proračunu?

- Istra u državnom proračunu sudjeluje dvaput više od ostalih županija. Onda zaista više nema smisla da mi u 15 godina ne možemo riješiti bolnicu, sveučilište, infrastrukturne projekte. Ostvarujemo najveći dio turističke žetve u Hrvatskoj, a imamo najlošije ceste. Ne vidimo političke volje za potporom našim programima, stoga smo posegnuli za naj jednostavijom i najpravičnijom logikom. Ostavite nam naše novce!

Bivši premijer Sanader dao je potporu tim projektima, među njima i Brijuni rivijeri, pa se govorilo da je IDS s HDZ-om u tihoj koaliciji. Što očekujete od premijerke Jadranke Kosor, koja je zauzela odlučan i čvrst kurs u kormilarenju hrvatskim brodom?

- Sanader je bio dobro počeo, prepoznao je naše projekte i prihvatio ih, no kako je vrijeme odmicalo, on se bavio važnijim temama od Istre, gdje političku podršku ionako nikad nije imao. Praktički se sve zaustavilo.

Pa kakva je vaša poruka novoj premijerki i staroj Vladi?

- Mi ne želimo stvarati probleme, ali s druge strane ne možemo trpjeti ovakvo stanje. Gospođi Kosor nudim otvoreno mogućnost dogovora, bez konflikata. Za to treba političke volje za sve naše projekte, pa i Brijuni rivijeru, koju ste istaknuli. Umjesto da imamo tisuću novih radnih mjesta, imamo devastirane vojarne.

Ocijenite stil vladanja premijerke Jadranke Kosor, posebice, kao bivši ministar za europske integracije, njezin sporazum sa slovenskim premijerom Borutom Pahorom, koji je doveo do deblokade naših pristupnih pregovora?

- Nisam uopće iznenađen njezinim potezima, jer je dobro poznajem i znam da je vrlo odlučna žena. Deblokadu smatram pozitivnom, jer je premijerka u tom pitanju napravila ozbiljan pomak naprijed. To je dobar potez i ja joj čestitam na tome.

Hoće li premijerka uspjeti ostati na mjestu šefice Vlade do kraja mandata?

- Mislim da će to biti teško. I ja sam sklon prijevremenim izborima, odmah nakon predsjedničkih. Prvi natječajni krug za privatizaciju naših brodogradilišta doživio je fijasko.

Prije otvaranja ponuda, odustali su mogući jaki kupci poput Končara i Zaptera. Kako to pojašnjavate?

- Naša brodogradnja kronično boluje od strukturnih dubokih problema, a nisam uopće optimist da će se ona lako privatizirati. Osim Uljanika, svako je brodogradilište u banani. Bit će pravo čudo da se dogodi kvalitetna privatizacija brodogradilišta. Sva ona, osim Uljanika, imaju minimalne šanse da se uspješno privatiziraju. Naravno da se vlast boji socijalnih nemira, ali će morati i te kako dobro razmisliti što s brodogradilištima, jer prvi krug očito neće riješiti namjeru privatizacije.

Švicarska je zabranila ulazak Marka Perkovića Thompsona, ocjenjujući ga fašistom koji ugrožava njezinu unutarnju sigurnost. Dakle, demokratska je Švicarska o tom pitanju identičnog stava kao Istra?

- Istra je Švicarska. Nažalost, ne još po ekonomskom standardu, ali se nadam da ćemo ih u tome stići. Takva me odluka ne čudi, jer je njegovo izvorište netrpeljivost, rigidni nacionalizam, pa ne iznanađuje da mu se koncerti zabranjuju po Europi i Sjevernoj Americi. Ikonografija koju nosi, ali i tekstovi njegovih pjesama, ne pozivaju na toleranciju, nego na nasilje i mržlju. To je sasvim u suprotnosti sa švicarskim i istarskim demokratskim vrijednostima.

Ima li šanse u drugom izbornom krugu za Mesićeva nasljednika da oporbene stranke podrže zajedničkog kandidata te se odreknu kandidature svoga?

- Treba odvojiti parlamentarne od predsjedničkih izbora. Mislim da moguća koalicija SDP, HNS i IDS ima šanse pretvoriti se u izbornog pobjednika. No, za taj velik posao treba nam i Mesić, u izbornoj kampanji, po isteku njegova mandata. Jer on može biti samo dobrodošao i ne treba ga se bojati. Predsjednički izbori su nešto drugo, u prvom krugu će biti puno kandidata, u drugom dva. Očekivati je da IDS, ako Kajin ne uđe u drugi krug, stane uz mogućeg opozicijskog kandidata koji će afirmirati naše vrijednosti.

Ali, Mesić je javno najavio da se povlači iz politike, nakon isteka mandata?

- Njegovo je pravo da se povuče iz politike, ali ne možete meni oduzeti pravo da razmišljam na način da s Mesićem na izbornim listama možemo dobiti više glasova nego što ih možemo dobiti koalicijskim nastupom. Mesić je još uvijek najpopularniji političar u Hrvatskoj.

Nezastarijevanje privatizacijskog kriminala trebalo bi se naći u izmjenama Ustava. Oko autorskog prava prepiru se HDZ i SDP. Hoće li i takva izmjena ostati mrtvo slovo na ustavnom papiru, ako nema stvarne političke volje da se to provede?

- IDS je o tome govorio 90-ih, kao i onda dok sam bio u Vladi. No, izostala je politička volja za revizijom pretvorbe i privatizacije. Isti ljudi koji su sudjelovali aktivno u politici 90-ih bili su dijelom privatizacijskog kriminala, a danas predlažu ustavne promjene. Ja sam vrlo, vrlo rezerviran prema uspjehu istraga nakon toliko godina, a dakako da ćemo poduprijeti ustavne promjene. Mislim da se radi o demagogiji, a ne realnosti.

OKVIRI:

Selo i Končar Vaš sin Jugo Jakovčić, povjesničar umjetnosti i arheolog, dio je stručnog tima koji radi na revitalizaciji sela Kavci, kojeg je kupio kralj kroma Danko Končar. Radi se o duplo većem selu nego stoje vaše Sv. Juraj, pa hoćete li potražiti stručno sinovo mišljenje, te u kojoj je fazi revitalizacija Sv. Jurja?

- Hoću, ali pod uvjetom da to učini besplatno. Njegove su usluge za moj džep preskupe. Sada namjeravam ishoditi ponovno dozvole koje sam imao, lokacijske i građevinske dozvole za definitivan početak obnove sela ove zime.

Kao župan multietničke i multikulturalne županije, kako gledate na kerumizaciju dalmatinske, ali i hrvatske političke scene, u kontekstu javnog deklariranja Željka Keruma kao nacionalista i šovinista? Zanimljivo da vam je PR agencija Krešimira Macana donijela obojici izbornu pobjedu?

- Mada smo imali istu PR agenciju, ona nama nije kreirala kampanju, već smo koristili njezino iskustvo u oblikovanju naše kampanje. Mi s Kerumom nemamo veze, a očigledno je ta agencija napravila dobar posao i u Splitu. Međutim, nakon najnovijih izjava gospodina Keruma, smatram daje strašno, neopisivo neodgovorno da se u hrvatskoj politici još uvijek pojavljuju ljudi koji razmišljaju na takav način. Mislim da će građani Splita koji su za njega glasali ipak htjeti jedan drugačiji Split od onoga koji Kerum zagovara svojim posljednjim političkim istupima.

 (Slobodna Dalmacija)

“Najvažniji je kontinuiran razgovor s gospodarstvenicima i angažman na zatvaranju financijske konstrukcije za izgradnju bolnice u Puli. Radovi na Ipsilonu, plinofikacija i ulaganja u zaštitu okoliša teme su kojima se svakodnevno bavim. Svi su vidjeli moj jak angažman u pokušaju stvaranja novih odnosa na hrvatskoj političkoj sceni. Kao župan najdinamičnije, ali i najzapostavljenije županije u državnom proračunu, logičan je moj angažman u političkom smislu i kao župana, a ne samo kao predsjednika IDS-a.”

U srpnju ste najavili da će mediji biti redovito obavještavani o svim odlukama župana te da ćete održavati redovite konferencije za novinare. Zašto to ne provodite?

- Sve informacije su na internet stranicama. Cijeli svijet može doći do podataka o tome što odlučujem i radim. Sada ćemo početi s uobičajenim ritmom s konferencijama za novinare.

- Bili ste domaćin Mesiću, razgovarali ste s premijerkom Kosor, bili ste u Vukovaru, sudjelovali ste na porečkoj Giostri. Što ste još radili u trećem mandatu župana?

- Najvažniji je kontinuiran razgovor s gospodarstvenicima i angažman na zatvaranju financijske konstrukcije za izgradnju bolnice u Puli. Radovi na Ipsilonu, plinofikacija i ulaganja u zaštitu okoliša teme su kojima se svakodnevno bavim. Svi su vidjeli moj jak angažman u pokušaju stvaranja novih odnosa na hrvatskoj političkoj sceni. Kao župan najdinamičnije, ali i najzapostavljenije županije u državnom proračunu, logičan je moj angažman u političkom smislu i kao župana, a ne samo kao predsjednika IDS-a.

- Neka konkretna županova odluka?

- Ima stotine malih odluka. To su sve odluke više formalnog karaktera koje nisu suštinski utjecale na život građana.

- Na intemetu su odluke o raspisivanju javnih nabava, izvještaji, ali i dodjela sredstava za kapitalna ulaganja .

- To su uobičajene odluke koje je ranije donosilo poglavarstvo.

- Čujem da ste nedavno bili u Londonu.

- Točno je. Bili smo tamo na poziv Park Plaze – suvlasnika Arenaturista koji je gradonačelniku Pule i meni pokazao svoje hotele i ugodno sam iznenađen kvalitetom. Najavili su nam ulaganja u Arenaturist i razgovarali smo o NK Istri 1961. Na nogometnoj utakmici Hrvatska-Engleska bolje da nisam bio.

- Tko je u Vašem timu? Koji je status bivših podžupana i Otočana, kao jedinog zaposlenog od bivših članova poglavarstva?

- Podžupani Grubišić i Benussi sa mnom donose odluke. Želim osnažiti tim, vjerojatno će biti manji redizajn u Uredu župana. Drandić će postati načelnik županijske uprave. Otočan odlično radi, otvorit ćemo odjel za međunarodnu suradnju i europske integracije da bismo bili što spremniji za ulazak Hrvatske u EU.

- Hoće li biti novog zapošljavanja?

- Možda, ali minimalnog.

- Kakvo je financijsko zdravlje Istarske, županije? Koliki je minus? Što se čeka s rebalansom?

- Rebalans će biti uskoro. Porez na dohodak je u odnosu na lani za šest posto, odnosno za 18 milijuna kuna manji. Svjetska financijska kriza je dotakla i Istru, ali stanje nije katastrofalno. Raduje me mentalitet naših poslovnih ljudi koji se nose s krizom.

- Koji su konkretni efekti deset antirecesijskih mjera? Koliko je poduzetnièkih kredita realizirano od planiranih sto milijuna kuna? Tko je dobio pola milijuna kuna potpora turističkom sektoru?

- Donijeli smo mjere za poticanje gospodarstva i zapošljavanja. Nismo imali iluzije da ćemo spasiti istarsko gospodarstvo, ali smo pokazali u kojem pravcu treba ići. Od 100 milijuna kredita odobreno je oko 70 milijuna za 64 poduzetnika. Od milijun kuna za ribarski sektor više od pola je već utrošeno. Odlično je odjeknulo smanjivanje kamata na sve kredite Fonda za poljoprivredu. Realizirano je svih pola milijuna za mljekare i 200 tisuća kuna za pčelare. Odobreno je 500 tisuća kuna IRTI-ju koji je u većinskom vlasništvu privatnog sektora za uspostavu prvog informacijskog kontakt-centra u Puli.

- Koliko su te mjere stvorile novih radnih mjesta?

- Stvorena su nova radna mjesta, ali siguran sam i da je spašen barem jedan dio starih. U sektoru poljoprivrede je zbog naših mjera puno toga spašeno.

- Nedavno ste iz Rovinja poručili velikim gospodarstvenicima da se odgovorno ponašaju.

- Poručio sam da očekujem društveno odgovorno ponašanje velikih tvrtki, svih turističkih, ADRIS grupe, Uljanjka, Cimosa… Sve tvrtke stalno traže od javnog sektora da im se čine usluge, recimo u prostornoplanskom smislu, što smatram normalnim te zagovaram javno privatno partnerstvo u cilju razvoja Istre. Svjestan sam da ih potiče profit, ali javni sektor Istre ih poziva da ovih maksimalno godinu dana, koliko će kriza još trajati, ne zaborave na svoje radnike.

- U Rovinju ste rekli ili će se početi realizirati zajednički projekti s državom bez političkih kriterija ili će biti problema. Kakvih problema?

- Bolnica je najvažniji razvojni program ovog mandata. Nevjerojatno je koliko je vremena trebalo da bi svi shvatili koliko ju je neophodno izgraditi. Svjestan sam da od države ne možemo očekivati puno. Ako ne bude jasnog signala da se u izgradnju bolnice ide, učinit ćemo sve da zadržimo svoj novac. Istra ima novca za novu bolnicu, ali njime drugi upravljaju zaboravljajući da je to naš novac. Mi u izgradnju bolnice idemo i po cijenu ozbiljnog političkog neposluha.

- Da li neposluh znači da se državi neće uplaćivati novac?

- Svi scenariji su mogući. Ne prijetim, već samo štitim interese građana Istre. Njihovi su interesi mnogostruki – od nove bolnice, domova umirovljenika, škola i vrtića do podizanja ukupnog standarda. Previše novca je Istrijanima oteto, a mrvice se vraćaju. Vodio sam strpljivu politiku sve ove godine, ali više je neću voditi ako se stvari radikalno ne promijene.

- Aktualizira li se IDS-ovski projekt regionalne autonomije Istre?

- To uključuje i borbu za regionalnu autonomiju Istre. Apsolutno da. Čak i prije ulaska Hr-vatske u EU ako nam Vlada za to da povoda, poput ignoriranja u vezi financiranja nove bolnice.

- Ide se u promjene Ustava. Hoćete li nešto predložiti?

- Ustav daje županijama solidna ovlaštenja, ali ovlasti nisu pretočene u zakone. U tome je problem decentralizacije. Istru država podcjenjuje i taj status ćemo sigurno promijeniti.

- Može li se nešto napraviti kroz Udrugu županija? I HDZovi župani su iskazivali nezadovoljstvo odnosom države.

- To se nije pokazalo efikasnom metodom. HDZ-ovi župani su se slagali s nama, ali su se povlačili kada je trebalo pritisnuti Vladu.

- Mogu li pomoći razgovori s premijerkom Kosor?

- Vlada je povukla niz iznenađujućih poteza, naročito pozitivan dogovor s premijerom Pahorom, ali mislim da za decentralizaciju neće imati sluha.

- Damir Kajin i Vi imate različite ocjene dogovora sa Slovenijom.

- Damir vodi svojevrsnu vlastitu predsjedničku kampanju i u tom kontekstu mogu razumjeti njegove izjave. Napadati desnicu u Hrvatskoj s desničarskim izjavama nije najmudrije. Ne čudi da je Pahor izložen žestokim napadima desnice u Sloveniji. Sa Slovenijom je učinjen dobar posao za obje države.

- Je li definitivno odlučeno da je Kajin IDS-ov predsjednički kandidat?

-Da.

- Kukuriku koalicija ili treći blok? Dojam je da se malo radi na jednom malo na drugom pa je javnost u nedoumici.

- Radim na objedinjavanju svih snaga opozicije i nema podjele po tom pitanju. Mojom inicijativom je pokrenuta prièa unutar opozicije.

- Ne bi li to trebala raditi najjača opozicijska stranka?

- Da, i SDP je prepoznao tu potrebu da dođe od okupljanja. Moguća koalicija za parlamentarne izbore SDPHNS-IDS pridobivanjem Stjepana Mesića ima mogućnost za snažnu pobjedu. Ne mogu prihvatiti političke taštine pojedinaca koji ne žele Mesića u takvoj pobjedničkoj koaliciji.

- Po kuloarima se priča da ste razočarani Milanovićem.

- SDP treba djelotvornije, konkretnije i puno snažnije reagirati na sve što se zbiva u zemlji i pokrenuti promjene. Nadam se da će to biti prepoznato. I da će se shvatiti da uloga Mesića, nakon isteka predsjedničkog mandata, može biti presudna za pravac u kojem će Hrvatska ići.

- Koliko je on spreman aktivno se uključiti?

- Blizak sam s predsjednikom. Mesić je sigurno spreman sudjelovati i dalje u političkom životu i to ne kao obična figura. Mi mu za to moramo otvoriti politički prostor. Ne može se od njega očekivati da će pristati na minornu ulogu.

- Što vam donosi Mesić?

- Mesić može donijeti još puno toga. Ne donosi on samo sebe. Donosi i ugledne pojedince i mogućnost stvaranja koalicije koja možda može imati i dvije trećine zastupnika u parlamentu.

- Je li u Kastvu i Šibeniku bilo govora o njegovu uključivanju?

- Prvenstveno smo razgovarali o nama, ali sam iskazao potrebu da se razgovara o ulasku Mesića, što za sada načelno svi prihvaćaju.

- Je li Župamja financirala Vaš odlazak u Šibenik?

- Ne. Bio sam na godišnjem odmoru i bio sam si šofer.

- Jesu li tri predsjednička kandidata tzv. kukuriku koalicije stvar političke taktike ili pokazatelj da se ne možete dogovoriti oko zajedničkog kandidata?

- O tome nismo nikada ozbiljno niti razgovarali. I inflacija kandidata pokazuje kakvo je stanje u državi pa i među strankama. IDS ima svog kandidata. Umjesto glupog naziva kukuriku koalicija pravi bi naziv bio Savez za treću Republiku nakon Tuđmanovog i Mesićevog vremena.

- Ima li Županija previše zaposlenih? Rashodi za njih su u prvih šest mjeseci bili skoro 22 milijuna kuna (21 posto rashoda). Je li u 2009. bilo novog zapošljavanja? Kolika je Vaša plaća?

- Od nesposobne države preko noći smo morali preuzeti 50-ak zaposlenika. Desetak osoba radi na programima koje financiraju europski fondovi koji pokrivaju i njihove plaće. Samo naizgled imamo previše zaposlenih. Moja je plaća 16 tisuća kuna.

(Glas Istre)

Neprihvatljivo je da u Ustavu imamo na kvalitetan način razriješeno pitanje ovlasti između razina vlasti, što bi trebalo omogućiti da županije, gradovi i općine imaju zaista primjerene i ozbiljne ovlasti i izvore prihoda. Međutim, nijedna Vlada to nije htjela pretočiti u zakone. I zato sam spreman u ovom mandatu, bez obzira ostane li HDZ na vlasti ili dođe do promjena, jasno poručiti da se nakon ulaska u Europsku uniju Hrvatska mora radikalno decentralizirati ili će Istra imati referendum o regionalnoj samoupravi. Pritom ne govorim o IDSovoj politici, već o potrebi građana. Svi župani u Hrvatskoj su dosad iskazivali nezadovoljstvo postojećim sustavom, ali nitko nije imao hrabrosti povući prvi potez. Pozivajući se na tu činjenicu, mi ćemo ili postići dogovor s Vladom ili povući radikalne poteze.

Prati Vas glas da ste župan do pulskog Velog Vrha. Naime, Pula nikad nije bila grad u kojem ste mogli računati na glatku pobjedu, što su pokazali i posljednji lokalni izbori, na kojima je Vaš kandidat za pulskog gradonačelnika Boris Miletić potukao konkurenciju dok ste Vi vodili tijesnu borbu s protukandidatom Pliniom Cuccurinom. Znači li to da ste zapostavili Pulu pa Vam njeni građani to vraćaju na izborima?

  - To uopće nije tako. Na posljednjim izborima za američkog predsjednika, na kojima je Obama pobijedio McCaina u sličnom omjeru kao što je i rezultat Jakovčić – Cuccurin u Puli, nitko ni u jednom trenutku nije doveo u pitanje činjenicu da je Obama apsolutni pobjednik tih izbora. Prema tome, moramo se naviknuti na demokraciju. U drugim dijelovima Istre dobio sam ogromne postotke. Ovi izbori potvrdili su da nijedan dio Istre, pa tako ni Pula, nije protiv Jakovčića, a kamoli protiv IDS-a. To je velika poruka ovih izbora, poruka koju moraju svi uvažavati i očekujem da će svi to poštovati.

Cuccurin i Vi dokazali ste da se može biti prorokom u vlastitom selu. Vi ste njega pobijedili u Poreču, a on Vas u Balama. Sada zahvaljujete svojim Porečanima organiziranjem pobjedničke fešte. Zašto pobjedu niste proslavili na nekom trgu u Puli ili Pazinu? Je li to kažnjavanje »neposlušnih« birača? – Mogao bih slaviti svugdje u Istri. U Puli i drugdje slavili smo u izbornoj noći. No, činjenica je da sada to činite u Poreču.

- Da, ovaj put okupili smo se na porečkoj rivi. Tako smo se dogovorili u stranci jer je Poreč grad u kojem sam rođen i zato što sam oduvijek Porečan, za razliku od mog protukandidata koji je malo Baljanin, malo Puležan, a zapravo živi u Rovinju. On je u Rovinju dobio još jedan udarac i to na biračkom mjestu za područje na kojem živi i gdje ga ljudi daleko najbolje poznaju. Cuccurin je tamo dobio samo 34 posto, a ja 65 posto. U Poreču na biračkom mjestu gdje mene svi poznaju dobio sam skoro 90 posto. On nigdje nije prorok, jer bih onda ja bio prorok u čitavoj Istri, a to nisam. Cuccurin se, doduše, predstavljao kao prorok, jer je govorio o čudima iz Bala. Ta »čuda« su po njemu izgradnja kanalizacije i sportske dvorane. Koliko se takvih čuda onda dogodilo po Istri? No, to nisu nikakva čuda, već samo nešto što je potrebno građanima.

Ladonja je IDS-u trenutno najjača opozicija u Istri. Kakvi će biti vaši postizborni odnosi s Cuccurinom? Priča se da ste nakon jednog sučeljavanja bili na zajedničkom ručku?

 - Ne, nije istina. Razgovarali smo o tome, ali nismo bili na zajedničkom ručku. Što se tiče suradnje, odlučio sam pričekati službene rezultate izbora, a onda opoziciju pozvati na konsenzus, kao što sam obećao i tijekom izborne kampanje. U Ladonji su u više navrata rekli da su kopirali IDS-ov program, što je evidentno. Budući da sam ja dobio povjerenje građana za provedbu tog programa i njegove kopije, očekujem da će oni do kraja poduprijeti moj rad i u Županijskoj skupštini podržavati ključne projekte u Istri. Pozvat ću na razgovor cjelokupnu opoziciju i to u tri skupine. U prvoj će biti HDZ, u drugoj HSU i HSLS, a u trećoj Ladonja. Nadam se da će prihvatiti ponuđeni konsenzus, jer izbori su iza nas i mislim da je potrebno snažno jedinstvo Istre iz više razloga.

Iako ćete Vi konstatirati da ste pobijedili, ostaje činjenica da Vam je po prvi put netko »puhao za vratom«. Jeste li izvukli neku pouku iz toga?

- To uopće nije točno. Mi smo i prije imali jakih političkih konkurenata. Sjetite se samo bivšeg predsjednika Tuđmana i HDZ-a 90-ih godina, zatim ne baš sjajnih odnosa sa SDP-om u jednom razdoblju, pa takmaca kojih više nema u političkom životu. IDS-u nikada nije bilo lako, ali su građani uvijek prepoznavali naše vrijednosti. Sada nije pobijedio ni IDS ni Jakovčić, već vrijednosti koje zagovaramo. Dakle, to je pobjeda vrijednosti Istre, a ne pobjeda jednog čovjeka. Uz vrijednosti se, naravno, glasa i za pojedince.

Kako komentirate pobjedu regionalnih opcija u Istri? Naime, i Ladonja i IDS su zapravo regionalne političke snage, dok su velike nacionalne stranke u Istri marginalizirane.

- Sve ovisi o tome kako će se ponašati Ladonja. IDS je osnovan zato da bi zaštitio, očuvao i promovirao vrijednosti Istre, za razliku od Ladonje koja je od prvog dana osnovana novcem jednog čovjeka i zbog jednog čovjeka. Cijenim činjenicu da je Ladonja dobila određeni broj glasova i spreman sam na suradnju s njom.

Srećo moja decentralizirana

Gotovo svi oponenti su Vas u izbornoj kampanji optuživali da ste Istru zarobili u hinjenom sukobu lokalne s centralnom vlašæu. Hoćete li u novom mandatu mijenjati odnos spram državne vlasti?

- To je još jedan apsurd. S jedne strane me prozivaju da previše surađujem sa Sanderom, a s druge strane da sam u konfliktu s njim, odnosno centralnom vlašću. Ako netko misli da ova država nije rigidno centralizirana, onda se ozbiljno pitam kakva su njegova saznanja. Neprihvatljivo je da u Ustavu imamo na kvalitetan način razriješeno pitanje ovlasti između razina vlasti, što bi trebalo omogućiti da županije, gradovi i općine imaju zaista primjerene i ozbiljne ovlasti i izvore prihoda. Međutim, nijedna Vlada to nije htjela pretočiti u zakone. I zato sam spreman u ovom mandatu, bez obzira ostane li HDZ na vlasti ili dođe do promjena, jasno poručiti da se nakon ulaska u Europsku uniju Hrvatska mora radikalno decentralizirati ili će Istra imati referendum o regionalnoj samoupravi. Pritom ne govorim o IDSovoj politici, već o potrebi građana. Svi župani u Hrvatskoj su dosad iskazivali nezadovoljstvo postojećim sustavom, ali nitko nije imao hrabrosti povući prvi potez. Pozivajući se na tu činjenicu, mi ćemo ili postići dogovor s Vladom ili povući radikalne poteze.

Opet ste neodlučni kad se govori o autonomiji. Naime, u nekoliko ste navrata jasno dali do znanja da ćete ulaskom Hrvatske u EU tražiti svojevrsnu autonomiju Istre. Tada niste govorili »ili-ili«.

- Točno. Za mene ne postoji »ili-ili«, već samo »i-i« – regionalna autonomija Istre i decentralizirana Hrvatska. Ako se Hrvatska decentralizira po danas važećem Ustavu, bit ću vrlo zadovoljan. Ali ako se to ne dogodi, mi imamo pravo na borbu svim političkim sredstvima, jer tražimo implementaciju Ustava u hrvatske zakone i ništa drugo.

Što ako Hrvatska ne uđe u EU za vrijeme Vašeg trećeg mandata?

- Hoće.

Ove bi se godine trebala održati izborna konvencija IDS-a. Hoćete li se ponovno kandidirati za predsjednika stranke ili se spremaju promjene?

- Dosta je izvjesno da ću još jedan mandat biti na čelu IDSa, ali o tome ćemo se konzultirati u stranci tijekom ljeta.

Znači, želite ostati na mjestu predsjednika stranke?

- Da, volio bih i dalje biti predsjednik IDS-a.

Logično je biti predsjednik

Vidite li uopće neke mlade snage koje bi mogle zamijeniti sadašnju garnituru u stranci, pa i Vas?

- Mene mogu zamijeniti deseci članova IDS-a koji su sposobni voditi stranku, ali zbog svih političkih bitki koje nas očekuju logično je da nastavim biti predsjednik. Mi imamo zaista jednu novu generaciju političara u Istri koja je stasala uz mene. Oni su svi daleko pripremljeniji za preuzimanje odgovornih funkcija nego što sam ja bio 1991., kada sam postao predsjednik IDS-a. Tada sam doista bio mlad i dosta neiskusan u politici, ali sam očito brzo učio. Za razliku od tada, danas u IDS-u imamo obrazovanu, iskusnu, ali istovremeno i vrlo mladu momčad koja može voditi stranku.

Ali, svejedno im ne prepuštate stranku. Je li Vas možda strah da biste bili marginalizirani kad ne biste vodili IDS?

- Nemam nikakvog straha u politici. Izabran sam za župana uz veliku podršku građana, uz plebiscitarnu podršku IDS-a. Nije problem u tome hoću li biti predsjednik ili ne, nego hoće li uz moje predsjedanje stranka, ali i cijela Istra imati više koristi. Uostalom, prije smo spominjali regionalnu autonomiju Istre, a ja tu imam daleko najviše znanja, iskustva i političkog utjecaja da bi se ona i ostvarila.

Kad bi se ostvarila ta autonomija onda bi se eventualno moglo razgovarati o Vašem povlačenju s najviših funkcija?

- Imam 52 godine. U politiku mnogi ulaze sa 60, 70 godina. Pa pustite me još malo.

Kajin kao župan?

Je li ovo bila Vaša posljednja kandidatura za župana?

- O tome uopće ne razmišljam, ali ako me već pitate onda ću reći da je to vrlo moguće. Međutim, ovisit će o tome tko će biti drugi kandidat za župana. Interesantno da je Cuccurin u jednom trenutku rekao da je mlađi od mene, da sam ja umoran pa bih se kao trebao povući. No, stariji sam svega godinu dana od njega, a nikad nisam bio u boljoj formi. Izašao je i s prijedlogom da bi županu trebalo ograničiti mandate na osam godina, odnosno dva mandata, jer zna da me nikako ne može pobijediti pa će sad koristiti svoje igrače da bi Sabor ograničio broj mandata za župana. Ali, dokle god on bude u politici i ja ću biti u njoj. Ne želim da nakon toliko godina provedenih u politici propustim priliku boriti se protiv nekoga za koga smatram da ne bi bilo dobro da vodi Istru.

Dakle, ako se Cuccurin bude ponovno kandidirao za župana i Vi ćete to učiniti?

- Da, milijun posto.

Mislite li da Damir Kajin kao kandidat za župana ne bi dobio veću potporu od Vas?

- S Kajinom sam prije ovih izbora razgovarao o tome treba li se on kandidirati za župana i zajednički smo donijeli odluku da ja budem kandidat. Moje iskustvo u izvršnoj vlasti je vrlo veliko. Damir je, pak, najbolji hrvatski parlamentarac, simbol parlamentarizma, veliki borac za Istru i stoga je rad u predstavničkom tijelu za njega idealna pozicija. Mislim da smo zaista odličan tandem.

 (Glas Istre)

Osvoji li povjerenje Istrana, predsjednik IDS-a Ivan Jakovčić i treći će put zaredom postati župan. Susreli smo se u njegovu kabinetu u prostorijama Županije. Bio je izvrsnog raspoloženja jer su on i gradonačelnik Boris Miletić u samo nekoliko sati prikupili potrebne potpise za kandidaturu.

Dojam je da su se i oporba i IDS mobilizirali kao nikad prije. Očekujete li neizvjesne izbore?
– Ne. Dugo sam u politici i mislim da će utrka biti zanimljiva, ali i da je raspoloženje građana slično prethodnim izborima. U Istri smo postigli konsenzus ključnih stranaka, SDP i HNS podržavaju moju kandidaturu, a s njima dijelimo i programsku bazu. Možda se prije pet, šest mjeseci, kad su kandidature istaknuli Lino Červar i Plinio Cuccurin, činilo kako će izbori biti neizvjesni, no danas je jasno da njihove kandidature više nemaju toliko značenje.

Kojeg od protukandidata najviše respektirate?
– Ne razmišljam o njima, već o problemima građana i time ću se baviti i za vrijeme kampanje. Imamo odličan izborni program kojim u idućem mandatu možemo riješiti ključne probleme Istre. Otkad sam u politici, drugi su se uvijek bavili mnome, a tako će čini se i ostati.

Koja su vaša programska načela? Na čemu ćete inzistirati osvojite li još jedan mandat?
– Prve su postavke moderne Istre multikulturalnost, višejezičnost i tolerancija. To smo i postigli, no treba ih i dalje graditi jer mržnja uvijek može buknuti. Inzistirat ćemo i na dovršetku projekata, a to su gradnja Ipsilona, pulske bolnice i sveučilišnog kampusa, plinofikacija… Treće je ulazak Istre u Europsku uniju, za što je Istra najbolje pripremljena u Hrvatskoj. Iskoristit ćemo prednosti Istre. Uskoro ćemo moći stati uz bok najrazvijenijim europskim regijama.

Projekt gradnje sveučilišnog kampusa u Puli čini se najugroženijim?
– Znanje nema alternativu. S Vladom smo dogovorili investiciju od oko 120 milijuna kuna i u taj dogovor imamo povjerenja. Tražimo da i Pula bude uključena u model po kojem su ostvarena neka druga sveučilišta u Hrvatskoj.

Dugo ste u politici. Osjećate li pomalo i zamor?
– Da osjećam, ne bih se opet kandidirao. Uostalom, položaj istarskog župana za mene je najveća čast, a bio sam i ministar, predsjednik sam Jadranske euroregije…

Često se govori o autonomiji Istre. Strahujete li od osude hrvatske javnosti?
– Objasnit ćemo javnosti pravi sadržaj tog pojma. Znam da i ostali župani, među kojima HDZ-ovi koji se to boje javno reći, smatraju da postojeći model županija nije dobar. Tvrdim da svaka županija, ako joj ostanu na raspolaganju njezini resursi i financije, njima može raspolagati bolje od Vlade. Svaka županija zapravo je tim koji se brine o boljitku Hrvatske.

Prema Sloveniji ste pomirljivi, no ne libite se osuditi istupe nekih njihovih političara?
– Ni dobrosusjedski odnosi nemaju alternativu. I prijatelji se posvađaju, pa pozovu trećega da riješi spor. U ovom slučaju spor bi trebao riješiti međunarodni sud. No, ono što govori Zmago Jelinčič nesuvislo je. Ne želim ovako centraliziranu državu, ali nema govora da bi Istra i Dalmacija ušle u EU, a ostali dijelovi Hrvatske ne.

Večernji list