Želim partnerstvo s vama, s gospodarstvenicima, nevladinim sektorom, hrvatskom Vladom i Europskom komisijom, poručio je jučer istarski župan Ivan Jakovčić iz srca Istre, prenosi Glas Istre. U Pazinu je naime održan prvi sastanak koordinacije istarskih gradonačelnika i načelnika nakon lanjskih svibanjskih lokalnih izbora. Predstavljeno je nekoliko značajnih projekata, među kojima je najvažniji izgradnja nove bolnice u Puli.

- Partnerstvo mora biti iznad političkih opredjeljenja, u korist naših građana. Nastojat ću ne dijeliti Istru, već spajati ljude i institucije te izgrađivati sinergiju, rekao je Jakovčić. Svjestan je da nedostaje financijskih sredstava i da se hrvatska država neće tako skoro decentralizirati te daje doprinos svemu dala još i svjetska kriza pa je zato preporučio da se posebna pažnja obrati na mogućnosti financiranja projekata iz europskih fondova. Smatra da tu leži mogućnost kompenzacije dijela novca koji je trebala dati država.

Od 2012. i 2013. godine Hrvatskoj će se, koja bi do tada trebala biti članica Europske unije, pružati mogućnost godišnjeg raspolaganja velikim iznosima, za što se u Istri svi trebaju pripremiti. Župan je naglasio da su Kaštijun i Istarski vodozaštitni sustav kandidirani pri europskim fondovima kao strateški projekti za hrvatsku državu, što znači da postoji velika šansa da se do tog novca dođe.

O novoj bolnici i plinofikaciji sjeverne Istre govorio je načelnik županijske uprave Valerio Drandić. Nova će bolnica s 600-tinjak kreveta pružati najviši zdravstveni standard u državi, gradit će se u fazama, tijekom tri do četiri godine, a predstoji dogovaranje s Ministarstvom zdravstva o modelu financiranja, lako je gradnja bolnice uvrštena na popis za kreditiranje iz strukturnih fondova EU-a, Drandić je rekao da nemaju namjeru čekati na to. Tim bi se sredstvima primjerice mogla financirati oprema.

Što se tiče plinofikacije, očekuje se da bi se ugovor s koncesionaom mogao zaključiti u svibnju ove godine. U 2012. bi ulaganja u Hrvatsku kroz strukturne fondovemogla biti 1,1 milijardu eura, naglasio je Oriano Otočan, pročelnik županijskog odjela za međunarodnu suradnju i europske integracije. Posebno je zanimljiv kohezijski fond, koji financira programe zaštite okoliša i prometnu infrastrukturu.

Do sada je za 98 istarskih projekata iz raznih europskih izvora izdvojeno 14 milijuna eura, tvrdi Otočan, koji je tu ubrojio i četiri milijuna eura za Kaštijun. Spomenuo je da je za Hrvatsku bilo planirano više od 30 milijuna eura, ali iskorišteno će biti tek 10-ak milijuna, i to, uz Kaštijun, za još jedno odlagalište otpada u Primorsko-goranskoj županiji.

Krajem 2012. planiran je završetak izgradnje županijskog centra za gospodarenje otpadom na Kaštijunu. Cilj je da se kroz projekt ukupno vrijedan 72 milijuna eura otpad na deponiju smanji s 95 na svega devet posto. Župan Jakovčić predložio je da se u travnju organizira posjet nekom europskom centru za zbrinjavanje otpada.

Kada je riječ o projektu IVS Istarski vodozaštitni sustav istaknuto je da se novac od naknade koji je uvela Županija realizira, ali ne i onaj od naknade za zaštitu voda (0,36 kuna po kubiku). U prvoj bi fazi pročistač trebalo dobiti 86 manjih naselja. Budući da se dio novca planira osigurati i iz europskih fondova, probleme stvara to što je kod takvih projekata donja granica dvije tisuće stanovnika. Prednost projekta je njegova namjena – njime se štiti cijeli podzemni vodonosnik i akumulacija Butoniga, što znači svi izvori pitke vode koji se koriste kao i oni koji su rezervirani za korištenje. Za 25 naselja i 106 kilometara kolektora gotova je projektna dokumentacija, kao i za veći dio pročistača.

O službenoj uporabi talijanskog jezika u županiji govorila je zamjenica župana Viviana Benussi. Istaknula je da statuti nekih gradova i općina nisu usklađeni s onim županijskim i zakonom o područjima županija, gradova i općina, kao ni putokazi na lokalnim, županijskim i državnim cestama te Ipsilonu.

(Glas Istre/IDS)