Istarski župan Ivan Jakovčić u petak u Labinu je na konferenciji “Istra 2015: puna zaposlenost-trajna konkurentnost” ustvrdio kako se bez konsenzusa, partnerstva i otvorenosti ne može postići puna zaposlenost i trajna konkurentnost Istre.
Konferencija je okupila istarske gradonačelnike i općinske načelnike te brojne gospodarstvenike.
- Istra ne želi biti prosječna regija jer kao takva neće opstati, nego jedino ako bude najbolja, kazao je Jakovčić dodavši kako Istru više ne zanima da bude najbolja u Hrvatskoj, nego da bude vodeća među snažnim talijanskim, austrijskim i slovenskim regijama.
- Da bi Istra bila konkurentna u svjetskim razmjerima moramo svi skupa bez obzira na političku pripadnost, kroz suradnju i partnerstvo ostvariti projekte za koje će Županija zalagati, izjavio je Jakovčić.
Jakovčić nadalje smatra kako treba ostvariti partnerstvo istarskoga javnog i privatnog sektora, a izlazak iz krize mora se osloniti na uspješne istarske tradicijske sektore, poput turizma i industrije.
- Razvoj Istre treba svakako osloniti i na inovativnost, znanje te visoke tehnologije, poručio je i dodao kako Hrvatska treba jasnu i snažnu decentralizaciju.
Naime, kako se danas čulo, premda je Istra po svim pokazateljima u hrvatskom vrhu, gospodarsko je stanje znatno lošije i rezultati skromniji nego prije gospodarske krize zbog rekordna broja nezaposlenih, blokiranih ulaganja i nedostatka poslovnih inicijativa.
Jakovčić je ponovio kako je hrvatska uz Grčku najcentraliziranija država u Europi i kako razvoja nema bez decentralizacije. Previsok stupanj centraliziranosti Hrvatske po Jakovčiću onemogućio je Županiju u što bezbolnijem i bržem odgovoru na krizu.
- Ako se ostvari većina planiranih ulaganja, u idućih pet godina možemo očekivati rast svih gospodarskih pokazatelja, osobito zaposlenosti, zaključio je Ivan Jakovčić.
U nastavku konferencije predstavljeni su projekti i ulaganja u industriji i gospodarstvu, u zdravstvo, turizam, poljoprivredu, a posebno je predstavljen projekt “Brijuni-Rivijera”.
Predviđeni projekti zaposlili bi oko 12 000 ljudi, tj. onoliko koliko ih je trenutno nezaposlenih u Istarskoj županiji.
IDS/tportal.hr
“Mi bez problema u vrlo kratkom roku možemo izdati sve potrebne građevinske i lokacijske dozvole, a u opticaju su one lokacije koje su prostorno-planski najspremnije, odnosno područje Poreštine, Vodnjana i Umaga”, rekao je župan Jakovčić nakon sastanka sa investitorima koji obilaze potencijalne lokacije za izgradnju velikog turističkog kompleksa koji bi uključivao konferencijski, zabavni, trgovački i sportski centar.
Zoran Savičić, jedan od glavnih investitora koji planira u Istri sagraditi Las Vegas brend, iznio je županu detalje oko projekta koji se od samog početka nalazi pod povećalom javnosti. Nakon sastanka, Jakovčić je rekao da je vrlo zadovoljan svime što je čuo, kazavši da se nada da će američki investitori na kraju ipak odabrati Istru uz koju još konkuriraju i Dubrovnik, Šibenik i Zadar.
Župan Jakovčić je naglasio da investitori trebaju napraviti master plan, potrebne studije i osmisliti dizajn objekata, a u međuvremenu Županija odnosno lokalna samouprava može donijeti sve potrebne odluke.
- Mi bez problema u vrlo kratkom roku možemo izdati sve potrebne građevinske i lokacijske dozvole, a u opticaju su one lokacije koje su prostorno-planski najspremnije, odnosno područje Poreštine, Vodnjana i Umaga, rekao je Jakovčić.
Jakovčić smatra da se radi o iznimno snažnoj i atraktivnoj ponudi koju ne smijemo propustiti usput se osvrnuvši i na prošlogodišnje susrete sa Guggenheim Investment Group:
- Vrlo sam realan u ovom slučaju, a što se tiče Guggenheima, nastavili smo razgovor s investitorima i vrlo ćemo brzo izaći u javnost oko svih novosti koje imamo. Ja i dalje inzistiram da se sagradi jedan prepoznatljiv kulturni centar na Muzilu i da se u to uključe Brijuni, no zbog iskustva koje smo imali s medijima, odlučili smo biti malo tiši, rekao je Jakovčić i dodao da projekt Las Vegas ne ulazi u Brijuni rivijeru te da se ne planira gradnja na lokacijama u sklopu tog projekta.
Savičić je rekao da će kroz mjesec do dva, investitori odabrati lokaciju, a projekt je, veli, dobio i čvrstu podršku Predsjednika Republike i potpredsjednika Vlade Ivana Domagoja Miloševića. Potvrdio je da se i dalje na temelju sklopljenog ugovora s Općinom Barban na području uvale Blaz, planira izgradnja kliničko-bolničkog centra.
Na kraju sastanka je župan Jakovčić iznio svoj dojam oko cijele ove priče:
- I za mene sve ovo zvuči jako bombastično, osobito jer je riječ o investiciji od milijardu i pol dolara i 50-ak tisuća posjetitelja. No, svijet funkcionira drugačije i ako Istra želi biti konkurentna u svijetu koji se mijenja i mi se moramo mijenjati. U protivnom ćemo ostati samo jedna prosječna i relativno nepoznata i nebitna destinacija, zaključio je Jakovčić.
IDS
“Optimističan sam i vjerujem da više neće biti prepreka i kočničara investicije Brijuni rivijere koja će osigurati više od tri tisuće novih radnih mjesta, zaključak je predsjednika IDS-a i istarskog župana Ivana Jakovčića nakon prezentacije najznačajnih projekata u Vladi.
Brijuni rivijera tako je uvrštena među 10 najznačajnijih javnih investicija vrijednih gotovo 13 milijardi kuna čija se realizacija očekuje u drugom kvartalu ove godine.
O Brijuni rivijeri prošlog je petka s potpredsjednikom Vlade Miloševićem razgovarao i istarski župan Ivan Jakovčić koji nakon današnje prezentacije projekta u Vladi smatra da zastoja više neće biti.
- Optimističan sam i vjerujem da više neće biti prepreka i kočničara investicije koja će osigurati više od tri tisuće novih radnih mjesta. Moglo se to i puno ranije da je bilo pameti na državnom, ali i lokalnoj razini, i očekujem da više neće biti usijanih glava koje će priječiti realizaciju, izjavio je Jakovčić koji smatra da su nova ulaganja potrebna ne samo zbog krize.
- Realizacijom ovog projekta stvoriti ćemo sasvim novi, vrhunski tip turizma s kojim više nećemo morati brinuti o produljenju sezone jer će se ona odvijati tijekom čitave godine, uvjeren je Jakovčić.
Direktor Brijuni rivijere Ratomir Ivičić očekuje da će Vlada idući tjedan donijeti odluku o realizaciji projekta.
- Na taj način ujedno će se definirati prava i obveze gradova i općina uključenih u projekat. Nakon toga očekujemo da ćemo kroz mjesec dana imati sve preduvjete za objavu međunarodnog natječaja za lokacije Pineta, Hidrobaza i Sv. Katarina-Monumenti, izjavio je Ivičić. Direktor Brijuni rivijere pojasnio je i da Muzila nema u natječaju zbog još uvijek nedefiniranih izmjena i dopuna Prostornog plana Grada Pule.
IDS
Majka svih projekata je »Brijuni rivijera«, koji će riješiti nezaposlenost u Istri. Poznati su to stavovi istarskog župana Ivana Jakovčića, koji već duže vrijeme za blokadu i nikakve pomake u realizaciji krivi nekoliko pojedinaca.
Pitali smo ga tko su ljudi ili institucije koji su najodgovorniji što projekt tapka u mjestu te zatražili da otkrije njihova imena i prezimena. Iako je projekt već odavno amenovan od vladajuće HDZ-ove vlasti, a nedavno je i premijerka Kosor od istarskih gradova i općina zatražila da izrade konkretne smjernice ne bi li se projekt mrdnuo s mrtve točke, čini se da se među kočničarima nalaze upravo predstavnici te iste državne vlasti.
Naime, kako je potvrdio Jakovčić, ovih je dana u Grad Pulu stigao dopis kojim Ministarstvo obrane Republike Hrvatske (MORH) ponovno traži gospodarenje dijelom Muzila, što bi, smatra Jakovčić itekako štetilo realizaciji projekta.
- Nažalost, MORH je ovih dana ponovno povukao neke poteze koji su apsurdni i bezobrazni nakon svih razgovora koje smo prethodno vodili s njima. Naime, tiču se Muzila na kojem bi vojska ponovno htjela zagospodariti gotovo cijelim tim područjem, što nas vraća deset godina unazad. Iz dopisa se vidi da žele formalno preuzeti gotovo trećinu Muzila. To je pokazatelj da zaista ima osoba koje namjerno žele srušiti projekt »Brijuni rivijeru«, čemu ću se maksimalno suprotstaviti. Muzil treba doći u funkciju građana Pule i Istre i na tom se području trebaju odvijati najjači kulturni, turistički i drugi sadržaji bitni za građane, veli Jakovčic.
Pulski gradonačelnik Boris Miletić potvrdio je da je ovih dana Grad zaprimio dopis MORH-a koji je, čini se, promijenio mišljenje o upravljanju Muzilom.
Glas Istre
IDS je osnovan u veljači 1990. Predsjednik stranke ste od srpnja 1991. Je li IDS 21 godinu kasnije onakva stranka kakva je bila zamišljena kod osnivanja?
IDS je ostao vjeran svim svojim principima. Događaji koji su tih 20-ak godina obilježili Istru, Hrvatsku pa i Europu, od pada Berlinskog zida do ekonomske krize, utjecali su i na IDS-ovu politiku. Ono najvažnije je daje IDS ostao vjeran svojim temeljnim principima – od maksimalnog poštivanja ljudskih prava, regionalne autonomije, supsidijarnosti i proeuropske politike do pravne države.
Deklaracija o autonomnoj županiji Istri jedna je od četiri deklaracije usvojene 1994. na Saboru stranke u Rovinju. Hoće li taj cilj ikada biti ostvaren?
Hoće i o tome nema dvojbe. Istra će biti jedna od europskih autonomnih regija. Od četiri rovinjske deklaracije ostale tri smo u najvećoj mjeri ostvarili. Ona o euroregiji Istri je možda bila malo romantičarska. Zamjena za nju je međuregionalna suradnja na Jadranu čiji su inicijatori Istra i IDS pa je kroz Jadransku euroregiju i to na neki način ostvareno. Regionalna autonomija Istre je glavni dio našeg programa. Jedan od stupova autonomije je kulturna autonomija. Pravo na dvojezičnost i multikulturalnost ostvareno je borbom za statut Istre. Ostaje najveći problem osigurati što veću financijsku autonomiju i pravo na upravljanje resursima koji su sada uglavnom u državnom vlasništvu.
Koliko je to blizu ili daleko?
Autonomije po Europi su se ostvarivale desetljećima i praktički sve nekom vrstom terorizma. IDS je protiv bilo kakvog nasilja. Jedina prava šansa za ostvarivanje regionalne autonomije Istre bit će kada budemo u EU-u, u društvu država i regija kojima je to normalna stvar. Vjerujem da će se to ostvariti još u ovom desetljeću. Istra želi visok stupanj regionalne autonomije i na to imamo potpuno pravo.
Je li repozicioniranje IDS-a završeno stvaranjem Kukuriku koalicije ili je to samo korak na tom putu?
IDS je respektabilna hrvatska politička stranka, ali i priznata i cijenjena europska regionalna liberalna stranka. To pozicioniranje je zaokruženo ulaskom u obitelj europskih liberalnih stranaka gdje nas svi uvažavaju. IDS je pozicioniran u centru kao liberalna stranka s pogledom u lijevo. Naš istarski habitus je socijalni pa je logična i naša suradnja s HNS-om i SDP-om.- Na našoj političkoj sceni svi se guraju u centar. Stranke sve više nalikuju jedna drugoj pa se i birači teško snalaze.
Je li tijekom vremena došlo do promjena u političkom svjetonazoru IDS-a?
Najhitnije je da se birači nisu izgubili koliko se god neki programi među strankama poklapaju. Nedvojbeno je da IDS ima najjače izražen identitet u političkom i svakom drugom smislu. To je vidljivo na svakim izborima. Birači nisu uvijek do kraja zadovoljni i uvijek s pravom žele i očekuju više, ali su svjesni da je opcija IDS-a i dalje najbolja opcija za Istru. I dalje stoji vrijeme je za IDS, kako je glasio naslov prvog našeg razgovora za Glas Istre 1991. Vrijeme radi za nas, a to posebno vrijedi za naše mlade gradonačelnike i druge koji preuzimaju odgovornost za budućnost Istre. S 53 godine najstariji sam u vodstvu Istre, a neki drugi s 53 godine tek počinju pomišljati na bavljenje politikom. Obmanjuju javnost pričama o Muzilu. Rekli ste da IDS ne želi biti talac izbornih pobjednika niti gubitnika. Bez suradnje s državnom vlašću malo se toga u Istri može realizirati.
Koliko u tome predsjednik IDS-a Jakovčić odmaže županu Jakovčiću?
Moja pozicija predsjednika opozicijske stranke u Hrvatskoj sigurno nije nešto što vladajući HDZ oduševljava. Do sada nisam osjetio od premijerke Kosor da namjeno minira projekte u Istri, već vjerujem da će omogućiti realizaciju naša dva ključna projekta – nove bolnice u Puli i Brijuni rivijere. Uostalom, to će se vidjeti već do ljeta jer sve odluke za oba programa trebamo odmah donijeti. Želim vjerovati da IDS i HDZ, kao odgovorna vlast, na regionalnoj i državnoj razini trebaju odraditi posao na dobrobit svih građana.
Je li suradnja s premijerkom bolja od one sa Sanaderom?
Nepotrebno je to uspoređivati.
Niti za Kosor niti za Sanadera nisu se realizirali krupni istarski projekti…
- Takvi se projekti ne mogu realizirati preko noći. Pitanje bolnice je pitanje svih pitanja. Bilo je tu problema i gubljenja vremena na više strana. Duže vrijeme velikom broju birača ne možeš prodavati maglu. Moj je savjet – želite li bi ti dugo u politici, bolje je priznati vlastite greške i slabosti nego samo inzistirati na onome što si napravio dobro. I ja sam napravio grešaka i krivih procjena, naročito u suradnicima, što ponekad u politici zna biti kobno. Ključni ljudi IDS-a nisu korumpirani.
Korupcija je rak-rana Hrvatske. Istražuju li policija i DORH vaše poteze? Može li se i Vama dogoditi scenarij poput Sanaderovog?
Sve represivne institucije ove države od 90-ih godina prate što Jakovčić radi. Mogu razumjeti da je mnogima nezamislivo da su, nakon 20 godina bavljenja politikom, moje ruke i obrazi potpuno čisti. Baš me zato oni koji me najbolje znaju najviše i podržavaju. Dok sam živ ostat ću vjeran principima poštenja i odgovornog pristupa poslu koji su mi usadili roditelji. Njihov ugled i poštenje jako su mi pomogli na početku karijere. Bilo bi pretjerano reći da me službe prate 24 sata dnevno 365 dana u godini, ali nema dileme da se službe bave sa mnom. Samo jednom, na moj zahtjev, obavio sam razgovor s DORH-om s kojim sam vrlo zadovoljan. Ja mirno spavam. Nadam se da i drugi u Istri mirno spavaju. Siguran sam da ključni ljudi IDS-a nisu korumpirani jer ih dobro poznajem.
Jesu li Vas zvali na razgovore u policiju ili DORH?
Ne, nikada. Tražim da me bilo koje državno tijelo zove ako bilo što žele saznati od mene ili ako misle da sam u bilo što umiješan. Nisam diktator – Najdugovječniji ste predsjednik političke stranke u Hrvatskoj.
Koliko vam u zadržavanju pozicije neprikosnovenog šefa stranke pomažu neskromnost, samohvala i taština? Neki vas nazivaju i diktatorom?
Siguran sam da građani Istre nikada ne bi glasali za diktatora. Tolerantan sam, suradnici kažu i previše, jer stalno pokušavam uvažiti suradnika i ponekad u tome pretjerujem. Znam biti i odlučan, što možda nekome izgleda bahato. U politici treba imati mudrosti odvagnuti kada treba biti krajnje tolerantan, a kada odlučan. Ne kažem da sam u ovih 20 godina svaki put pogodio, ali očito građani u većoj mjeri ocjenjuju da znam izbalansirati kako se treba postaviti u kojoj situaciji. Moji najžešći politički protivnici, koji me i danas vrijeđaju i koriste neprimjerene riječi protiv mene, nestali su s političke scene. To sve govori. Luciano Delbianco i ja smo ponovno bliski
Čime ste u IDS-u razočarani?
Jedno od mojih najvećih razočaranja bio je odlazak Luciana Delbianca iz IDS-a, ali drago mi je da smo danas i on i ja smogli hrabrosti i jako dobro i iskreno komuniciramo. Drago mi je da smo Luciano i ja ponovno bliski. Krivicu prebacivati na nekog drugog kada znam da je bilo problema i u našim odlukama o tome kakvu bolnicu želimo. Da ne govorim o gotovo desetogodišnjem stalnom odbacivanju projekta Brijuni rivijera od strane ljudi koji su imali utjecaja u medijima. Tražim od Vlade da zaboravi da je 2011. izborna godina ili, ako hoće, neka ta dva projekta iskoriste i za svoje izborne potrebe. Građani Istre zaslužuju da se napokon krene s izgradnjom bolnice za koju imamo građevinsku dozvolu i ovih su dana raščišćeni zadnji detalji. I oko Brijuni rivijere se ovih dana peglaju zadnje stvari. Zreli smo krenuti u realizaciju oba projekta.
Veliki značaj pridajete medijima i njihovom navodnom stopiranju Brijuni rivijere, projekta koji će, po vama, gotovo riješiti nezaposlenost u Istri.
Bio sam naivan jer sam htio postići konsenzus s medijima i nevladinim udrugama koje su protiv Brijuni rivijere pa i dalje obmanjuju javnost pričama o Muzilu kao zatvorenoj cjelini koja neće biti otvorena za građane, a upravo na Muzilu planiramo najvažnije kulturne sadržaje. Trebalo mi je vremena da shvatim da nema konsenzusa s onima koji su protiv svega. Moramo biti krajnje odlučni jer nezaposleni i posrnulo gospodarstvo ne mogu čekati.- Puni ste ideja i grandioznih projekata, ali realizacija šepa.
Nedavno ste rekli da Istra ima dovoljno projekata s kojima može izaći na svjetsko tržište kao i ljudskih i financijskih resursa za izlazak iz krize. Jeste li preambiciozni?
Nisam preambiciozan. Apsolutno sam siguran da je istarski gospodarski potencijal toliko jak da može, ako oslobodimo prostor za daljnja ulaganja, dugoročno razriješiti konkurentnost gospodarstva i ponovno nas vratiti na punu zaposlenost. Sustavnim mjerama koje smo poduzimali Istra je bila pala ispod pet tisuća nezaposlenih. Djelomično sam zaslužan za to, a djelomično sam i kriv za ovih devet tisuća nezaposlenih sada jer sam bio naivan oko Brijuni rivijere i izgradnje neophodnih golf igrališta.
Zar se u Brijuni rivijeri može zaposliti devet tisuća osoba?
Ne, naravno da ne. Ali ako smo prije samo nekoliko godina bili blizu pune zaposlenosti, to možemo opet učiniti vlastitim snagama. Gradi se drugi dio Ipsilona, plinofikacija je u tijeku, rješavaju se otpadne vode, počinje gradnja županijskog centra za gospodarenje otpadom, a i privatni sektor najavljuje ozbiljna ulaganja. Ostaju bolnica i Brijuni rivijera kao dva ključna projekta.
Ljudi bi se zapošljavali u turizmu. Što je s industrijom?
Krajem ožujka prezentirat ćemo model trajnijeg izlaska iz krize. Tri do pet godina nam realno treba da izađemo iz krize i vratimo se na prag pune zaposlenosti i konkurentnosti. Dokazat ćemo da Istra danas s realnim projektima koji se ostvaruju ili kreću ove godine u realizaciju može riješiti nezaposlenost, Konsenzus je praktički već postignut s općinama i gradovima, gospodarstvenicima koji su odlično prihvatili moju inicijativu za zajedničkim razgovorima. Očekujem snažnu podršku Vlade kada budemo od njih zatražili odgovarajuće odluke. Novca nećemo puno tražiti jer znamo da ga nećemo dobiti. Želim nametnuti razvoj Istre na mudrom balansu između industrije, poljoprivrede, turizma i usluga.
Koliko je marketing važan u politici? Može li se sve prodati?
Može na kratko vrijeme i jednoj skupini ljudi. Na duže vrijeme velikoj skupini birača ne možeš prodavati maglu. Moj savjet svima je – želite li biti dugo u politici, bolje je priznati vlastite greške i slabosti nego samo inzistirati na onome što si dobro napravio. I ja sam napravio grešaka i krivih procjena, naročito u suradnicima, što nekada u politici zna biti kobno.
Neke od tih grešaka?
Povjerenje u kolege koji su nekada bili u IDS-u, a više nisu. Sa zadovoljstvom mogu reći da su danas gradonačelnici, načelnici i drugi nova generacija IDS-a koja je spremna na suvremen, dinamičan i profiliran način voditi Istru. Miran sam jer ima više osoba koje me mogu naslijediti. Za nekoga tko je dugo lider u politici to je često jedan od najvećih problema. Ne želim da poslije mene bude potop, već želim daljnji uzlet Istre na temeljima koje gradimo zajedno godinama.
Glas Istre/Limun.hr
Župan Ivan Jakovčić je sa zamjenikom Vedranom Grubišićem, načelnikom uprave Velerijom Drandićem te pročelnicima posjetio i Rovinjštinu. U Balama se sastao s gradonačelnikom Rovinja Giovannijem Sponzom te načelnicima Bala, Kanfanara i Žminja – Edijem Pastrovicchiom, Sandrom Jurmanom i Aldom Bančićem.
Potom je u Rovinju održan sastanak s predstavnicima gospodarskih subjekata, Udruženja obrtnika i Turističke zajednice. Na konferenciji za novinare župan je rekao da su predstavnici javnog i privatnog sektora tražili potporu Županije za svoje projekte, koju će i dobiti u svim sektorima, od turizma do industrije, po kojoj je Rovinjština poznata. Naglasio je da će Adris grupa dobiti podršku kao jedan od partnera HEP-a ako dođe do izgradnje zamjenske termoelektrane u Plominu.
Podršku će dobiti i Mirna, od izgradnje ribarske infrastrukture do promocije proizvoda na inozemnom tržištu. Župan očekuje i da će Valalta sa svojim programom energetike ući u Istru. Rovinjština ima pravu industrijsku zonu u Kanfanaru, poslovne zone u Žminju i Rovinju, sada i nove u Rovinjskom Selu i Balama, koje ćemo nastojati razvijati po formuli porečke Facinke. Razgovarali smo i o rovinjskoj zaobilaznici kao važnom infrastrukturnom objektu za razvoj turizma, za koju ćemo zatražiti podršku Ministarstva mora, prometa i veza te Ministarstva ruralnog razvoja, šumarstva i vodoprivrede, istaknuo je Jakovčić.
Giovanni Sponza je naglasio da je zatražio pomoć župana za rješavanje imovinskopravnih problema s državom u poslovnoj zoni Gripole-Spine i uvrštavanju nove zone u Rovinjskom Selu u sustav poticanja. Vođeni su i razgovori o proširenju Doma za odrasle Domenico Pergolis, za koji projektnu dokumentaciju izrađuje Županija, a Grad Rovinj će se priključiti u investiciji. Nadalje, razgovaralo se o Centru izvrsnosti za školovanje kadrova u turizmu, koji će se urediti u prostorima nekadašnjeg restorana Školjka. Ovaj je projekt uvršten u pretpristupni program IPA Adriatic, pa se za njegovo uređenje već izrađuje projektna dokumentacija.
Kad je riječ o susretu s gospodarstvenicima, Sponza je rekao da se razgovaralo o razvojnim potencijalima i mogućnostima produženja turističke sezone. Grad i Županija davat će podršku postojećim gospodarskim subjektima, ali i novim poduzetničkim aktivnostima, čemu su namijenjene nove poslovne zone. Uz postojeće, Rovinj ima još jednu zonu Kalkera, koja će biti namijenjena industriji. Edi Pastrovicchio je podsjetio da su Bale već dobile državno zemljište na području svoje poslovne zone, a od Županije traže podršku za izgradnju infrastrukture. Uz to, traži se uvrštenje vojnog zemljišta na području turističke zone u projekt Brijuni rivijera, koji bi se tako – uz Pulu, Fažanu i Vodnjan – proširio i na Bale.
Sandro Jurman je podržao ovakve inicijative suradnje, rekavši da bi se čelnici lokalne samouprave Rovinjštine i pored različitih političkih opcija trebali češće susretati jer imaju zajedničke probleme. Istaknuo je da bi industrijska zona u Kanfanaru s izgrađenom infrastrukturom i mogućnošću proširenja trebala biti zajednička za krupnu industriju cijele Rovinjštine. Na naše pitanje da li se razgovaralo o rovinjskoj bolnici župan je rekao da se više govorilo o gospodarstvu i mogućnosti otvaranja novih radnih mjesta. Kad je riječ o bolnici, istaknuo je da će se pokušati dati u koncesiju, ali kao medicinska ustanova, a ne wellness centar, budući da ta djelatnost ne bi iskoristila sve potencijale i znanje. Najvažnije je da bolnica radi cijelu godinu i da pronađe partnere koji će ulagati u njenu obnovu, kako bi i ta medicinska djelatnost bila cilj dolaska u Rovinj.
Glas Istre/Limun.hr
Na aktualnom satu sjednice Skupštine Istarske županije, župan Jakovčić najavio je kako će Tvrtka Guggenheim partners svoj interes za ulaganjem uskoro pokazati i pisanim konceptom razvoja kulturnog turizma u Istri. Za lokaciju muzeja Guggenheim računa se na područje Grada Pule, dok bi drugi sadržaji bili locirani na istočnoj obali i u unutrašnjosti Istre.