U Poreču je potpisan ugovor o izgradnji Županijskog centra za gospodarenjem otpada između Istarske županije, Vlade RH, Ministarstva zaštite okoliša, Fonda za zaštitu okoliša i Kaštijuna d.o.o. u vrijednosti od skoro 40 milijuna eura. Ugovor su potpisali župan Ivan Jakovčić, premijerka Jadranka Kosor, ministar zaštite okoliša Bačić, direktor fonda Ivaniš i direktorica Kaštijuna Vesna Dukić.

Ugovorom je definirano da će za izgradnju centra 18,9 milijuna eura biti iskorišteno iz bespovratnih fondova EU-a, Fond za zaštitu okoliša osigurao je 6,4 milijuna, dok će Istarska županija s gradovima i općinama izdvojiti 13,8 milijuna eura.

Kosor je izjavila da je Kaštijun, uz centre Marinšćina u Primorsko-goranskoj i Bikarac u Šibensko-kninskoj županiji, jedan od velikih projekata koje je Vlada predložila Europskoj komisiji za financiranje, a ukupna vrijednost sva tri projekta iznosi gotovo sto milijuna eura, od čega je znatan dio sredstava iz europskih fondova.

Direktorica tvrtke Kaštijun Vesna Dukić nazočnima je predstavila projekt izgradnje Kaštijuna, rekavši da bi prvi radovi trebali započeti u jesen 2012. godine. Spomenula je ovih dana objavljen međunarodni natječaj za izvođača radova koji je otvoren do kraja kolovoza te istaknula da se uskoro očekuje raspisivanje natječaja za nadzor i opremu.

Dukić je naglasila da će kompletna izgradnja centra u svim fazama koštati oko 75 milijuna eura, od čega je čak 30 milijuna bespovratnih sredstava iz EU-a i Fonda za zaštitu okoliša. Bespovratna sredstva trebaju se iskoristiti najkasnije do sredine 2014. godine, kada Centar mora biti i izgrađen.

Istarski župan Ivan Jakovčić zahvalio je premijerki na suradnji rekavši da se potpisivanjem ugovora za Kaštijun papirnati dio realizacije projekta privodi kraju. Naglasio je da će kroz desetak dana biti otvoren Istarski ipsilon u punom profilu autoceste, s novom dionicom od Stancije Peličeti do Pomera, što je još jedan zajednički projekt, te zahvalio na ogromnim sredstvima koje Hrvatske vode skupa sa Županijom ulažu u zaštitu i gospodarenje otpadnim vodama.

- Kvaliteta življenja znači i konkurentnost gospodarstva, a to je od presudne važnosti za jačanje turizma. Ostaje nam zadnji veliki projekt, a to je izgradnja pulske bolnice. Očekujemo da ćemo uskoro potpisati i takav jedan zajednički sporazum, rekao je Jakovčić.

Istarski župan je prilikom potpisivanja ugovora oko izgradnje Kaštijuna iskoristio priliku i obavijestio javnost kako ga je premijerka obavijestila da će se u četvrtak na sjednici Vlade naći pitanje raspisivanja međunarodnog natječaja za investiture u projektu Brijuni rivijera.

- Do kraja lipnja trebala biti gotova zajednička odluka države, Županije te gradova i općina koji ulaze u projekt (Pula, Vodnjan i Fažana). Bude li sve po planu, očekujem se da bi natječaj za lokacije mogao biti raspisan u srpnju, rekao je Jakovčić o pitanju Brijuni Rivijere. Natječaj će biti raspisan za područja Sv. Katarina, Monumetni i Valelunga dok je područje Muzila izdvojeno iz ove faze projekta Brijuni Rivijere.

IDS

“Odnosi unutar koalicije su, po procjenama našeg Predsjedništva, odlični i u tom kontekstu iskrice koje su se nedavno događale neće u pitanje dovesti našu suradnju”, rekao je predsjednik IDS-a Ivan Jakovčić nakon održavanja sjednice Predsjedništva IDS-a na kojem se raspravljalo o parlamentarnim izborima.

Jakovčić je naglasio da je IDS stranka koja je u svakom trenutku spremna na izbore, no da je očito da se oni neće održati prije kasne jeseni.

Ivan Jakovčić je komentirao odnose u Kukuriku koaliciji te konstatirao je da nema nikakvih problema te da za međustranačku suradnju nisu bitni nikakvi pojedinačni istupi.

- Ulazak Hrvatske u Europsku uniju bila je sljedeća tema sjednice, a stav IDS-a je da pregovori trebaju završiti krajem lipnja ili najkasnije u prvoj polovici srpnja, izjavio je Jakovčić. U stranci smatraju da Vlada treba uložiti sve napore kako bi građanima, među kojima euroskepticizam u zadnje vrijeme osobito raste, pojasnila sve prednosti EU-a.

- Ako su to već igre i unutar EU-a koje možemo razumjeti, ne želimo razumjeti da Hrvatska bude na klupi za čekanje jer za to nema potrebe, istaknuo je Jakovčić na kraju obraćanja medijima.

IDS

“Ovim Sporazumom o suradnji između naše dvije prijateljske stranke iz dviju prijateljskih regija formalizirali smo dugogodišnje prijateljstvo i suradnju”, izjavio je predsjednik IDS-a Ivan Jakovčić nakon potpisivanja u Istarskoj sabornici prije panel diskusije “Regionalizam i regionalna suradnja jugoistočne Europe”.

U ime Lige socijaldemokrata Vojvodine Sporazum je potpisao potpredsjednik stranke Bojan Kostreš, koji je boravi u Poreču u sklopu studijske posjete delegacije LSV-a IDS-u. Uz Bojana Kostreša u delegaciji su još glasnogovornica Aleksandra Jerkov i desetak istaknutih članova LSV-a.

Predsjednik IDS-a je izrazio nadu da će se nakon potpisivanja Sporazuma suradnja dvije stranke nastaviti se sa još jačim intezitetom na temama za koje zajedno zajedno zalažu od početka svog djelovanja poput regionalizma, decentralizacije, građanskiha prava i EU integracija.

– Oduvijek smo promotori suradnje ne samo ove dve države, nego čitave regije. Zajedno se zalažemo za građansko društvo, multikulturalnost, multikofesionalnost i to nam je zajednički cilj. Potpisivanjem sporazuma sada možemo najaviti još veće napore i još bolju saradnju dve stranke, istaknuo je Bojan Kostreš prilikom potpisivanja Sporazuma.

IDS

“IDS će nastaviti okupljati liberale radi razgovora o važnim temama jer Hrvatsku čeka implementiranje vrijednosti EU-a”, rekao je predsjednik IDS-a Ivan Jakovčić na otvaranju II. Međunarodne konferencije liberala u Poreču.

Druga Međunarodna konferencija liberala “Regionalizam i regionalna suradnja” predstavlja najvažniji međunarodni događaj godine, sudjeluju članovi ALDE Grupe iz Europskog parlamenta i Odbora regija, lideri ELDR-a, predstavnici VVD-a, predstavnici LIBSEEN-a, lideri liberalnih političkih stranaka Jugoistočne Europe, lideri regionalnih stranaka, vjećnici Skupštine županije istarske, saborski zastupnici te članovi predsjedništva IDS-a.

Jakovčić je naglasio da IDS već 20 godina govori o regionalnoj autonomiji i decentralizaciji države, ali da ni unatoč ustavnim odredbama nisu do sada doneseni zakoni koji bi to omogućili.

- Zato je raspored novca i dalje nepravedan i neefikasan. Ako nemamo konsenzus o svim hrvatskim regijama, moramo imati barem o tri prirodne i jasno definirane regije, a to su Istra, Dalmacija, te Slavonija i Baranja, rekao je Jakovčić naglasivši na kraju da je Europa prepoznala potencijal supsidijarnosti i da potiče regionalizam i regionalna suradnja kao najbolji model razvoja.

Nakon Ivana Jakovčića prisutnima su se obratili predstavnik Zaklade Fridrich Neumann (FNSt) dr. Christian Christ-Thilo, voditelj projekta za zapadni Balkan, koji je rekao da se nada da će Hrvatska uskoro biti jedan od najboljih primjera koji oslikavaju moto EU-a “Ujedinjeni u različitostima”.

- Regionalna suradnja presudna za razvoj Hrvatske, a da je Istra već uspješna u lokalnim okvirima, istaknuo je Christ-Thilo.

Pieter van de Stadt, međunarodni tajnik nizozemskih liberala koji sufinancira FNSt, rekao je da i sam dolazi iz male zemlje, koja je odavno shvatila da jedino kroz suradnju sa susjedima, ostvarenu kroz Beneluks, mogu naprijed. Isto vrijedi i za balkanske zemlje, koje su male, imaju mala tržišta i moraju surađivati, jer je suradnja važna i u rješavanju međuetničkih problema, naglasio je de Stadt.

Marc Guerrero iz katalonske stranke CDC i potpredsjednik europskih liberala, rekao je da je tema regionalizma jednako važna za Europu, koliko i za zapadni Balkan.

- Europskim liberalima jedan je od prioriteta uvođenje Hrvatske u EU, jer trebamo vaše stavove, izbore, povijest i tradiciju, a moramo ponovno promisliti i što EU znači, s obzirom na probleme koje imamo na jugozapadu, u Portugalu i Španjolskoj. Moramo dati veću snagu regijama, jer centralizirane države ne mogu voditi razvoj koji će osigurati kompetitivnost EU-a na međunarodnom planu. Jačanje regija nije izazov samo za Hrvatsku, nego i za EU, a jače regije donose bolje javne usluge građanima, naglasio je Guerrero.

Prvi dan konferencije na programu su bila dva okrugla stola, “Regionalizam u Europi” i Regionalizam i regionalni identitet”. Pred pedesetak gledatelja brojni i ugledni sudionici su kroz zanimljive i argumentirane rasprave i modele regionalizma pokazali zasto je regionalizam put koji moramo slijediti.

Drugi dan II. Međuanrodne liberalne konferencije održala se panel diskusija “Regionalizam i regionalna suradnja zemalja JI Europe” na kojoj su sudjelovali Ivo Vajgl, eurozastupnik ALDE grupe; Aleksandra Jerkov, LSV; Andrija Popović, predsjednik LPCG i Zdenka Cerar, LDS.

Prije održavanja panel diskusije kroz koju su predstavnici liberalnih stranaka iz regije predstavili regionalizam u svojim državama, potpisan je Sporazum o suradnji između IDS-a i LSV-a.

Zaključak II. Međunarodne konferencije liberala “Regionalizam i regionalna suradnja” bio je kako je najbolji model razvoja upravo kroz regionalni pristup. Iz primjera zemalja članica EU čuli smo kako su one regije sa visokim stupnjem samostalnosti najlakše prebrodile. Regionalna suradnja samo može pomoći zemljama koje nisu članice da se što bolje i kvalitetnije pripreme za ulazak u Europsku uniju.

IDS

Istra u europeizaciji Hrvatske daje presudan doprinos, politike i poruke koje dolaze iz Istre u velikoj mjeri europeiziraju Hrvatsku”, naglasio je župan Jakovčić povodom čestitanja Dana pobjede – Dana Europe.

Europa slavi Dan pobjede – Dan Europe 9. svibnja 1950., kada je Robert Schuman, tadašnji ministar vanjskih poslova Francuske predstavio je svoj prijedlog formiranja Europske zajednice za ugljen i čelik. Ovaj prijedlog, poznatiji kao “Schumanova deklaracija”, smatra se početkom formiranja onoga što je danas poznato kao Europska unija.

Istarski župan Ivan Jakovčić istaknuo je kako je današnji dan simbol stvaranja nove Eutrope koja njeguje univerzalne vrijednosti čitavog svijeta – vladavine ljudskih prava, slobode i demokracije.

- Europska unija danas je najivažniji politički mehanizam na svijet, uz bok nekima i ekonomski najprosperitetniji dio svijeta. EU živi u slobodi i u miru, istaknuo je župan.

Danas Istra prednjači u europskom povezivanju i doprinosu provođenja regionalne politike te gaji odlične odnose sa Europskom komisijom, Odborom regija gdje je župan pozvan 23. lipnja u Bruxelles na sastanak. Tada će biti poslan jasan signal kada će Hrvatska završiti pregovore, a idealno bi bilo da to bude u lipnju, što bi predstavljalo veliki iskorak.

EU je danas najnepopularnija tema kod nekih građana Hrvatske, no ne postoji alternativa, istaknuo je župan.

- Hrvatska ne može ostati sama i izolirana, mora što prije postati članicom EU, naglasio je župan, dodavši kako je ipak demokratsko pravo svakoga da se izjašanjava kako želi.

- Članstvo u EU je pupčana veza sa zemljama i institucijama EU, dodao je Jakovčić.

EU tjedan obilježen je iu Istri, uz brojno sudjelovanje mladih ljudi, a župan je iskoristio priliku da svim građanima čestita Dan Europe – Dan pobjede.

IDS

Slijedeći tjedan u Poreču se 12. i 13. svibnja 2011 održava međunarodna konferencija liberala pod nazivom „Regionalizam i regionalna suradnja“.

Na konferenciji koja predstavlja najvažniji međunarodni događaj godine sudjeluju članovi ALDE Grupe iz Europskog parlamenta i Odbora regija, lideri ELDR-a, predstavnici VVD-a, predstavnici LIBSEEN-a, lideri liberalnih političkih stranaka Jugoistočne Europe, lideri regionalnih stranaka, vjećnici Skupštine županije istarske, saborski zastupnici te članovi predsjedništva IDS-a.

Ciljevi konferencije su povezivanje aktualnih EU integracijskih procesa zemalja Jugoistočne Europe uz razvoj regionalizma, te iznijeti predviđanja budućeg razvoja regionalizma u Jugoistočnoj Europi. Također, konferencija želi omogućiti forum za raspravu o iskustvima, kapacitetima i mogućnostima regionalne suradnje u Jugoistočnoj Europi.

Dvodnevna konferencija sastoji se od dva okrugla stola koja će se održati u četvrtak, 12. svibnja u Vili Polesini, dok se panel diskusije održava u petak 13. svibnja u Istarskoj sabornici.

Tema prvog okruglog stola je “Regionalizam u Europi”, a tema drugog okruglog stola je “Regionalizam i regionalni identitet”.

Panel diskusija pod nazivom “Regionalizam i regionalna suradnja u Jugoistočnoj Europi“ održati će se drugog dana konferencije.

Konferenciju organizira Istarski demokratski sabor pod pokroviteljstvom liberalne mreže LIBSEEN-a i zaklade Friedrich Naumann.

IDS

Mercedes Bresso, predsjednica Odbora Regija pri Europskoj uniji, i veleposlanik Paul Vandoren, šef Delegacije Europske unije u Republici Hrvatskoj, sastali su se danas u Poreču s istarskim županom Ivanom Jakovčićem te kolegama županima jadranskih županija.

Kako je kazao veleposlanik Paul Vandoren, razgovaralo se o financiranju, pripremi i provođenju projekata kako bi od prvog dana nakon pristupanja EU Hrvatska mogla maksimalno iskoristiti sredstva koja će joj biti na raspolaganju, a što je bitno – i zbog građana – da bi im se pokazalo da je važno biti članicom EU.

Istaknuo je da je Hrvatska napredovala, da su pregovori uzeli zamah, ali su još otvorena dva Poglavlja, 8 i 23, to jest Poglavlja brodogradnje i pravosuđa. Unutar Poglavlja 8, koje se tiče privatizacije brodogradilišta, veli Vandoren, napravljen je korak naprijed, a izrazio je i nadu da će se u nekoliko narednih tjedana neriješena pitanja riješiti. Kad je riječ o pravosuđu, i sa županima u Poreču razgovaralo se o suzbijanju korupcije i zaštiti temeljnih ljudskih prava te potrebi prevladavanja birokratskih prepreka kako bi se stvorilo pozitivno okružje za privlačenje stranih ulaganja, što bi pak vodilo i smanjenju nezaposlenosti, kazao je novinarima Vandoren.

- Nadamo se da su pregovori u konačnoj fazi, rekla bih tik pred ciljem, kazala je Mercedes Bresso, predsjednica Odbora Regija pri EU. Istaknula je da je Odbor Regija ustvari skupština lokalnih regija s maksimalno 350 predstavnika iz 27 zemalja te će Hrvatska biti 28. zemlja. Hrvatska će u prvoj fazi imati 9, a nakon ratifikacije sporazuma 8 članova. Bresso je napomenula da je uloga Odbora savjetodavna, no izuzetno važna jer zadaća je iznijeti probleme koji nastaju na lokalnoj razini. Neki za EU možda mali problem, za neku lokalnu sredinu je možda ogroman.

U EU su izračunali da se 70 posto javnih ulaganja implementira kroz lokalne vlasti, a kako veli Bresso, presudna će biti uloga župana, gradonačelnika i svih onih koji rade sa stanovništvom.

Domaćin skupa, istarski župan Ivan Jakovčić, naglasio je da je i ovom prilikom gostima iznesen zajednički stav – da se Hrvatska što prije uključi u EU. Također, zatražena je i podrška inicijativi da se Jadranska regija proširi, to jest da se formira šira makroregija koja bi uključivala i Jonsko more.

- Razgovarali smo o budućnosti Jadranske regije o tome kako hrvatske jadranske županije vide svoju budućnost unutar EU i kako se pripremiti za uključivanje u nove oblike suradnje medu regijama razvijenima unutar EU. Razgovarali smo o inicijativi proširenja Jadranske regije na Jadransko-jonsku i tražili podršku za tu inicijativu pred tijelima EU, a predstavnici svih hrvatskih jadranskih županija izrazili su jedinstven stav o potrebi da Hrvatska što prije postane dio Unije , rekao je župan Jakovčić na konferenciji za novinare upriličenoj nakon sastanka.

Na sastanku se zaključilo da u Hrvatskoj, unatoč deklarativnoj subsidijarnosti, ne postoji stvarna volja za prenošenje ovlasti i odgovornosti na regionalne i lokalne razine, na što je podsjetio istarski župan Ivan Jakovčić.

- Hrvatska, na inicijativu i zahtjev IDS-a u vrijeme koalicijske vlade, ima u Ustavu RH predviđenu decentralizaciju zemlje. Ono što trebamo napraviti je izglasati zakone koji slijede ustavna rješenja po tom pitanju, zaključio je Jakovčić.

Predsjednica CoR-a Mercedes Bresso predstavila je CoR kao savjetodavno tijelo Vijeća Europe koje čine 344 predstavnika regija iz 27 zemalja članica, koje ima značajnu ulogu jer se 70 posto javnih investicija EU-a provodi na lokalnim, odnosno regionalnim razinama.

- Lisabonski ugovor posebno je obvezao na poštovanje načela subsidijarnosti, što znači da se odluke donose što je moguće bliže volji građana i na razinama na kojima je to najučinkovitije. Jako je važno da u CoR budu izabrani ljudi koji će znati predstavljati potrebe svojih građana i prenositi informacije. A upravo smo razgovarali i o tim praktičnim, tehničkim stvarima, kako informacije s terena prikupiti i prenijeti u EU tijela i obrnuto, rekla je Bresso.

IDS/foto porestina.info

“Žalim zbog 200 tisuća kuna uplaćenih poreza na dobit MIH-a u državni proračun”, izjavio je Tedi Chivalon na sjednici Skupštine Istarske županije povodom usvajanja godišnjeg Izvješća o radu. Na sjednici Skupštine Istarske županije raspravljalo o usvajanju izvještaja o radu Županije, odjela i agencija.

Za provedbu Plana za zdravlje građana Istarske županije u 2010. preksinoć su na Županijskoj skupštini u Pazinu pljuštale pohvale svima angažiranima na tom projektu na čelu s pročelnicom odjela za zdravstvo i socijalnu skrb Šonjom Grozić Živolić. Vijećnici su dobili i donorsku karticu Život na dar, a Marin Grgeta je uputio poziv da se ona potpiše te istaknuo da su sredstva za prioritete u Planu za zdravlje oskudna. Pročelnica je predstavila rezultate za pet županijskih prioriteta, za što je lani utrošeno 9,3 milijuna kuna. Od žena koje su zvane na pregled u sklopu programa ranog otkrivanja raka dojke odazvalo ih se svega 51 posto, a ta je mamografija za 50 posto žena bila prva. Za prevenciju kardiovaskularnih bolesti pohvaljene su aktivnosti u Labinu, Poreču i Puli, dok je u sklopu prevencije ovisnosti evidentirano 120 novih ovisnika, ali je i 1.300 djece i mladih obuhvaćeno raznim vidovima edukacije u cilju prevencije ovisnosti i poremećaja u ponašanju.

Pročelnik za poljoprivredu Milan Antolović je podnio izvješće o lanjskom radu Fonda za razvoj poljoprivrede i agroturizma kada su dodijeljena 43 kredita ukupno vrijedna 12,3 milijuna kuna, najviše za poljoprivrednu mehanizaciju.

U raspravi o Izvještaju o radu županijske uprave za ceste raspravljalo se o smanjenim prihodima za 2010. godinu.

- U ožujku ove godine došlo je do smanjenja naknade za ceste (plaća se pri registraciji vozila) za kamione, što znači da će doći do pada prihoda, čulo se od ravnatelja ŽUC-a Robija Zgrablića koji je obrazlagao lanjsko poslovanje. Hrvatske ceste su lanjski 1,1 milijun kuna uplatile ove godine. Naknada za ceste je glavni prihod ŽUC-a, a recesija je razlog zbog kojeg se odjavljuju drugi i treći automobili u obitelji.

Tedi Chiavalon podsjeća da je naknada za ceste ista od 2002. iako se trebala postepeno povećavati pa su se zbog toga županijske uprave za ceste, uključujući istarsku, zaduživale.

- Za kredite je lani plaćeno 13 milijuna kuna uloženih u ceste u 2002. i 2003. godini. Slika ŽUC-a je slika brige Vlade o sigurnosti na županijskim cestama, tvrdi Chiavalon apomenuvši nepotrebna arheološka istraživanja na Dalmatini gdje je isplaćeno nekoliko stotina milijuna kuna dok ŽUC za gradnju novih prometnica ima na raspologanju nekoliko mlijuna kuna.

Jednoglasno su usvojeni planovi AZRRI-ja i MIH-a za ovu godinu, pri čemu je Chiavalon govorio o njihovu spajanju te čestitao AZRRI-ju što od 9,5 milijuna prihoda skoro dva planira dobiti iz EU fondova.

IDS

Župan Jakovčić sudjelovao je u srijedu u radu Zajedničkog savjetodavnog odbora RH-EU pri Odboru regija Europske unije koji je zasjedao u Vukovaru. Jakovčić je pritom posjetio Istarsku ulicu gdje traje rekonstrukcija ulice koju financira Istarska županija.

Tema sastanka Zajedničkog savjetodavnog odbora RH-EU pri Odboru regija Europske unije bila je odnosi Europske unije i Republike Hrvatske te uključenost hrvatskih lokalnih i regionalnih vlasti u europsku strukturnu politiku.

Župan Ivan Jakovčić je govorio o nedostatku financijske snage Županija za kandidiranje i financiranje programa predpristupnih fondova Europske unije. Šokantnom je nazvao vijest objavljenu danas da Republika Hrvatska neće postati članicom Europske unije do 2014. godine.

Prilikom obilaska Istarske ulice u koji ga je poveo domaćin, gradonačelnik Vukovara Željko Sabo. Župan se upoznao s tijekom radova na rekonstrukciji Istarske ulice u Vukovaru, što s milijun kuna financiraju gradovi Istre, uključivši se tako u akciju „Solidarnost za Vukovar“.

U okviru projekta rekonstruirat će se cjelokupna ulica od vodoopskrbne i kanalizacijske infrastrukture do kolnika i nogostupa.

IDS

Europska komisija odobrila je povećanje sredstava Europske unije za sufinanciranje projekta izgradnje Županijskog centra za gospodarenje otpadom Istarske županije “Kaštijun”, s prethodnih 4,65 milijuna eura na 18,95 milijuna eura, priopćilo je danas Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva. Time je EK prihvatila preko 90% zahtjeva Istarske županije za povećanjem nepovratnih sredstava za izgradnju Regionalnog centra za gospodarenje otpadom.

Prema toj odluci ukupna vrijednost projekta je 41,2 milijuna eura, a razlika će biti pokrivena sredstvima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te zajmom Europske investicijske banke. Uskoro se očekuje potpisivanje novog Dvostranog sporazuma o projektu između Europske komisije i Vlade RH, nakon čega će se raspisati natječaj za odabir izvođača radova.

Odobrenim povećanjem sredstava Europske komisije omogućava se završetak radova na odlagalištu „Kaštijun“ do sredine 2013.

IDS