U Villi Polesina u Poreču održana je završna konferencija projekta „Priprema Istre za Strukturne fondove“ putem kojeg je 36 osoba iz javnog, privatnog i civilnog sektora dobilo petomjesečnu edukaciju o EU programima, Strukturnim fondovima, te upravljanju projektnim ciklusom. U sklopu projekta polaznici su sudjelovali na studijskom putovanju u regiju Veneto gdje su obavili praktičan rad u obliku konkretnog pisanja projektnog prijedloga.

Polaznici su putem ove edukacije stekli praktično i aktivno znanje metodologije kandidiranja projekata na programe EU. Projekt „Priprema Istre za Strukturne fondove“ realiziran je u sklopu Srednjoeuropske inicijative (CEI – Central European Initiative) kroz Program za razmjenu znanja, financiran od strane Austrijske razvojne agencije a trajao je od svibnja 2010. godine. Istarskoj županiji je partner na projektu bila talijanska regija Veneto.

Pročelnik za proračun i međunarodne aktivnosti Regije Veneto, Roberto Ciambetti pohvalio je projekt dviju regija istaknuvši veliko zadovoljstvo za suradnju i pomoć Istarskoj županiji u procesu pristupanja Europskoj uniji naglasivši da je cilj potaknuti usavršavanje istarskih institucija iz javnog, privatnog i civilnog sektora u upravljanju europskim strukturnim fondova i razviti njihovu sposobnost da se koriste europskim financijskim instrumentima, pružati know-how koji je stekla Regija Veneto u ovom području. Inicijativa je također omogućila nastavak jačanja institucionalnih odnosa između Istarske županije i Regije Veneto.

Istarski župan Ivan Jakovčić čestitao je polaznicima te je rekao kako se veseli što je Istra dobila još 36 osoba koje su stekle konkretno znanje apliciranja europskih projekata te kako se intelektualni kapital na ovaj način proširio od čega će čitava Istra beneficirati.

Pročelnik za međunarodnu suradnju i EU integracije Istarske županije, Oriano Otočan naglasio je da je u Istri do sad realizirano 130 EU projekata što je izraženo novčanim sredstvima jednako jednom godišnjem proračunu Istarske županije.

regionalexpress.hr

Istarski župan Ivan Jakovčić sudjelovao je na međunarodnoj konferenciji “Europska perspektiva zapadnog Balkana: Doprinos lokalnih i regionalnih vlasti” (“The Western Balkans’ European perspective: The contribution of local and regional authorities”), u Parizu. Župan Ivan Jakovčić na konferenciji je govorio o regionalizmu u Europskoj uniji i potrebi jačanja uloge regija.

Jakovčić je u svom izlaganju upozorio na visok stupanj centraliziranosti zemalja jugoistoka Europe i nedostatak vlastitih sredstava na lokalnim i regionalnim razinama. Govoreći o Republici Hrvatskoj i pregovaračkom putu kojeg je prešla, naglasio je kako bi kašnjenje ulaska Hrvatske u Europsku uniju bilo vrlo loše za cijelo Balkan. Zatražio je da Hrvatska napokon dobije datum završetka pregovora i mogućeg ulaska u EU jer je, kako je naglasio, apsurd je završavati pregovore, a ne znati datum. Obzirom na navedeno, upitao se kakva je onda prespektiva za ostale zemlje na Balkanu. Također, naveo je kako je prošlo stoljeće “od Sarajeva do Sarajeva”, jer je prvi rat u Europi počeo i zadnji završio u Sarajevu.

Na konferencije se govorilo o decentralizaciji, lokalnoj demokraciji u Jugoistočnoj Europi, međunarodnoj suradnji lokalnih i regionalnih vlasti, mogućnostima korištenja EU fondova te europskim integracijama iz perspektive novih zemlja članica.

Organizator međunarodne konferencije je AFCCRE – Francuska asocijacija Savjeta europskih gradova, općina i regija (French Association of the Council of European Municipalities and Regions) uz podršku Ministarstva vanjskih poslova Republike Francuske, Grada Dijona te Grupe prijateljstva Francuske i zapadnog Balkana u Francuskom Senatu.

Na marginama Konferencije, župan Jakovčić sastao se s Michèle Sabban, predsjednicom Skupštine europskih regija (AER – Assembly of European Regions) i dopredsjednicom francuske regije Ile de France. Razgovarali su o budućnosti regionalizma u Europi i potrebi jačanja uloge regija na političkom, gospodarskom, kulturnom, znanstvenom i drugim područjima djelovanja.

IDS

Pred IDS-om je stvaranje snažne regionalne i lokalne samouprave kako bi gradovi i županije mogli zadovoljiti potrebe građana. S tim u vezi, tražit ću od nove Vlade brzo donošenje zakona o odnosu centralne i regionalne vlasti u korist regionalnih vlasti, poručio je Jakovčić na konferenciji za novinare u Puli povodom 21 godine osnutka IDS-a na kojoj su još sudjelovali predsjednik Savjeta IDS-a Darko Lorencin i predsjednik Kluba mladih Vili Rosanda.

Predsjednik IDS-a Ivan Jakovčić istaknuo je kao IDS kao najjaču i najrelevatniju istarsku političku stranku, a ujedno i kao jednu od najznačajnijih i najstabilnijih političkih stranaka na hrvatskoj sceni, te kao stranku od međunarodnog značaja. Zahvalio se svim osnivačima, odnosno svima koji su pokrenuli IDS i postavili političke smjernice. Naglasio je kako je u IDS ušao jer je vjerovao u ideje te da stranka stoji iza svega što je bilo zacrtano, a to je financijska decentralizacija i regionalna autonomija.

Jakovčić ponovno istaknuo da je postojao model istarske regionalne autonomije ova kriza bi se malo ili nimalo osjetila u Istri.

- Da smo imali imovinu i financijska sredstva, suprotstavili bi se krizi. Istra se nikada nije predavala, a ni IDS. Sinergijom ćemo uspjeti ostvariti cilj, a to je osjećaj dobrog življenja u Istri”, zaključio je Jakovčić.

Darko Lorencin je u svom obraćanju istaknuo kako je IDS stranka koja ima kontinuitet vlasti i koja čini faktor stabilnosti u Istri. Od 2000. godine na ovamo IDS je pokazao zrelost u upravljanju Istrom ali i na nacionalnom planu gdje je inicijator mnogih ideja i projekata. Na gospodarskom planu računamo na daljnji razvoj poljoprivrede i turizma smatra Lorencin.

- Sada se na IDS računa kao na ozbiljnog partnera. Vizija stranke je da prepozna prilike i opasnosti na području kojim se upravlja te omogući konstantan razvoj. Budući naglasak IDS će dati na gospodarstvo te integraciju gospodarstva u EU, izjavio je Lorencin.

Predsjednik Kluba mladih IDS-a Vili Rosanda izrazio je nadu da će jednog dana rođendan Klub mladih IDS-a imati jednak značaj kao i rođendan stranke pri tom je Rosanda najavio kampanju “Ja sam Istrijan” koja započinje slijedeći tjedan sa nizom aktivnosti.

- Kampanja „Ja san Istrijan“ je vezana za skori popis stanovništva i cilj kampanje je informirati ljude o njihovim pravima vezanim za nacionalno, tj. u ovom slučaju za regionalno izjašanjavanje, izjavio je Rosanda.

Predsjednik IDS-a Ivan Jakovčić je na kraju, odgovarajući na pitanje u kojoj je fazi projekt izgradnje nove bolnice u Puli, zaključio kako je to pitanje svih pitanja za Istru. Istaknuo je da je dobivena građevinska dozvola te da jedino još preostaje da Ministarstvo raspiše natječaj za zatvaranje financijske konstrukcije i natječaj za izgradnju bolnice. Naglasio je još jednom kako je sve spremno te očekuje da će natječaj biti vrlo brzo raspisan.

Vladavina ljudskih prava, pravo na različitost, pravna država i slobodna ekonomija univerzalne su europske vrijednosti i vrijednosti zemalja članica Europske unije, kazao je istarski župan Ivan Jakovčić na konferenciji za novinare održanoj u povodu obilježavanja Dana Europe i Dana pobjede nad fašizmom.

Naglasio je da je na današnji dan Schumanovom deklaracijom 1950. godine ekonomskim povezivanjem zajednice za čelik došlo do formiranja današnje Europske unije, koja, po njegovim riječima, predstavlja najzahtjevniji politički mehanizam u svijetu.

- No Europska unija istovremeno je i ekonomski najefikasniji i najprosperitetniji dio zemaljske kugle. Razdoblje nakon Drugog svjetskog rata dalo je impresivne rezultate jer danas Europa živi u slobodi i miru i nema izgleda za nove ratove na europskom tlu. Istra i politika koja se odavde vodila je europeizaciji Hrvatske dala presudan doprinos. Poznato je da 90-ih godina o antifašizmu i ljudskim pravima nitko u Hrvatskoj nije smio govoriti, a o tome se cijelo vrijeme progovaralo upravo iz Istre, rekao je.

Jakovčić tvrdi da su se Istri događale osnovne vrijednosti Dana pobjede i Dana Europe, spomenuvši pritom donošenje Statuta Istarske županije i poštivanje nasljeđa antifašističke borbe. Istra, smatra, prednjači i u europskom i regionalnom povezivanju što potvrđuju odlični odnosi s više desetina regija iz Europske unije, ali i van nje. Jakovčić je najavio da će 23. svibnja sudjelovati na važnom sastanku u sjedištu Europske unije, rekavši da je moguće da Hrvatska upravo tada dobije jasan signal o završetku pregovora.

- Ako pregovori završe u lipnju, bio bi to velik iskorak i želim da se to čim prije dogodi da bi Hrvatska što prije krenula u proceduru za punopravno članstvo. Kao što 90-ih godina nije bilo popularno pričati o nekim temama, tako je i Europa kod jednog dijela sugrađana jedna od najnepopularnijih tema. Međutim, nemamo alternativu i našim sugrađanima šaljemo poruku da Hrvatska ne može ostati sama i izolirana te da mora postati članicom EU-a. Daj bože da to bude čim prije, a sve ostalo je anakronizam povijesnog, ljudskog i civilizacijskog karaktera koji definitivno ne pripada ovoj zemlji i njenim građanima, rekao je Jakovčić.

Po njegovim riječima, demokratsko je pravo da se svatko izjašnjava kako želi, dodajući da unatoč tome treba upozoriti na činjenicu da su ekonomski, kulturni i svi ostali odnosi, pupčana veza Hrvatske sa zemljama i institucijama Unije.

Mnogobrojna delegacija Istarske županije u utorak je u Trstu održala niz bilateralnih susreta s kolegama iz autonomne regije Friuli-Venezia Giulia, a rezultat toga je potpisivanje protokola o suradnji.

Predstavnici javnih i privatnih ustanova, županijski, odnosno regionalni čelnici okupili su se oko četiri tematska okrugla stola i razmijenili prve informacije, a sve u cilju programiranja suradnje. Turizam, trgovina, školstvo, zdravstvo, kultura, znanstveno istraživanje teme su koje su obrađene na najvišoj razini. Delegaciju iz Istre predvodio je župan Ivan Jakovčić koji se susreo s predsjednikom regije Friuli-Venezia Giulia Renzom Tondom koji predvodi koaliciju desnog centra.

Tondo je stigao u pratnji pet pročelnika strateških resora poput zdravstva, turizma, trgovine, školstva i gospodarstva. Uz Jakovčića, posjetu su nazočili dožupani Viviana Benussi i Vedran Grubišić, načelnik županijske uprave Valerio Drandić, gradonačelnik Pule Boris Miletić te pročelnik za međunarodnu suradnju i europske integracije Oriano Otočan.

Prvi protokol o suradnji Istarske županije i Friuli-Venezije Giulije potpisan je još 22. veljače 1999. Nakon potpisivanja novog protokola Jakovčić i Tondo složili su se da je to početak novog razdoblja u odnosu regija te da se takvi susreti trebaju održavati barem jednom godišnje. Tondo je istaknuo da je međusobna trgovina vitalna, promet u oba pravca svakodnevna praksa, žitelji se poznaju, imaju identične kulturne i povijesne slojeve i da se treba jače institucionalno povezati.

- Zato je dobro da su se susjedi našli za istim stolom da bi bolje promislili budućnost. Toliko se dobro poznajemo i razumijemo da nam tijekom službenog susreta nisu bili potrebni simultani prevoditelji, rekao je Tondo. Jakovčić se složio i dodao da je potpisani protokol važan znak prijateljstva koji iz Trsta upućuju vladama u Rimu i Zagrebu.

- Još malo pa će Hrvatska ući u EU i nama je na tim prostorima budućnost osigurana. Zajedno moramo poraditi na osmišljavanju načina pridobivanja sredstava iz EU-fondova, a na okruglim stolovima naših stručnjaka oblikovat će se konkretni prijedlozi, rekao je Jakovčić.

Novinari su pitali Jakovčića i Tonda o sudbini Jadranske euroregije o kojoj se u zadnje vrijeme malo govori. Konstatirano je da je dosta toga stalo zbog političkih promjena koje su se dogodile u Sloveniji, u regiji Friuli-Venezia Giulia, u Koruškoj i regiji Veneto. “Austrijanca Jorga Haidera nema više, bivši predsjednik regije Veneto Giancarlo Galan postao je ministar u Berlusconijevoj vladi, ja sam preuzeo mjesto Riccarda Illyja, a sve su to začetnici ideje o osnivanju te regije. Sada treba obnoviti razgovore i nastaviti na tom putu”, rekao je Tondo.

Ako se tome doda i promjena vlade u Sloveniji, jedini koji je ostao na svom mjestu, uz primorsko-goranskog župana Komadinu, je Ivan Jakovčić koji je prošao sve faze razvoja zamisli o osnivanju Euroregije.

On je svoj potpis stavio i na prvi potpisani protokol o suradnji s regijom Friuli-Venezia Giulia iz 1999. (tada je predsjednik te regije bio Roberto Antonione koji je predvodio koaliciju desnog centra).

Glas Istre

Među 22 odobrena projekta koja su dobila zeleno svjetlo i odabrana su na natječaju u sklopu Operativnog programa prekogranične suradnje Slovenija-Hrvatska, čak je šest istarskih projekata vrijednih ukupno 1,2 milijuna eura.

Na prezentaciji projekata čiji su nositelji, uz partnere, Istarska županija, Istarska razvojna agencija, gradovi Pula, Buzet, Umag, AZRRI te Centar za inkluziju i podršku u zajednici, rečeno je da se novim projektima potiče razvoj poduzetništva i inovacija, zaštita okoliša te društvena integracija.

Istarski župan Ivan Jakovčić tom je prigodom pohvalio sve veću spremnost općina i gradova za apliciranje i konkuriranje za europska sredstva te dodao da i putem odabranih projekata Istarska županija dokazuje svoje opredjeljenje za korištenje europskog novca.

Direktor IDA-e Darko Lorencin pojasnio je da će ta županijska agencija putem tri odobrena projekta (“Interino”, “Mladiekoin” i “Slohra Globalnet”) dobiti 204 tisuće eura bespovratnih IPA sredstava. Po njegovim riječima, prioriteti su edukacija poduzetnika, poticanje konkurentnosti, izvoza i inovacija te uspostava međunarodne e-učionice i međunarodne inovativne škole.

U sklopu projekta “Diva” u kojem uz Istarsku županiju sudjeluju gradovi Pula, Umag i Buzet, planira se sanacija pet divljih deponija te podizanje svijesti o njihovoj štetnosti. Županijski pročelnik za održivi razvoj Josip Zidarić pojasnio je da u Istri postoji oko 300 ilegalnih odlagališta, a putem projekta, za što će se dobiti 96 tisuća eura bespovratnih sredstava, sanirat će se deponij Valmarin u Puli.

Zamjenik umaškog gradonačelnika Veljko Ivančić naglasio je da će dobivenim sredstvima izraditi studiju sanacije odlagališta Štrika na području Umaga, a u planu je i pošumljavanje cijele lokacije te izrada glavnog izvedbenog projekta nove lokacije za odlaganje otpadnog građevinskog materijala.

Buzetski gradonačelnik Valter Flego dodao je da će se na području Buzeta sanirati dva odlagališta te da su zbog sve većeg korištenja EU-fondova, zaposlili osobu koja radi na izradi projekata.

Agencija za ruralni razvoj je za kandidirani projekt “Apro” dobila čak 353.551 euro nepovratnog EU-novca kojim se planira izgradnja staje za nukleus stado na Gortanovom brijegu pored Pazina a koja će se nalaziti u sklopu Centra za regionalno-ruralni razvoj i zaštitu biološke raznolikosti Istre. Kako je pojasnio Gordan Šubara iz AZRI-ja, u planu je i zaštita te uzgoj izvornih pasmina kao što su istarsko govedo, koza, ovca i magarac.

U sklopu projekta “PTO” koji je kandidirao Centar za inkluziju planira se poboljšanje kvalitete življenja osoba s posebnim potrebama, unaprjeđenje njihove socijalizacije te mentalnog i fizičkog zdravlja. U sklopu tog projekta iz IPA fonda dobiveno je 48 tisuća eura.

Vršitelj dužnosti pročelnika za međunarodnu suradnju i europske integracije Oriano Otočan naglasio je da su na natječajni poziv stigle183 prijava što, dodao je, govori o velikom zanimanju za sudjelovanje u projektima prekogranične suradnje kao i o dobroj povezanosti partnera u pograničnom prostoru.

Pulska dogradonačelnica Vera Radolović rekla je da je nužno da gradovi i općine budu što spremniji za korištenje strukturnih fondova jer će Hrvatska samo u prve dvije godine članstva iz tih fondova na raspolaganju imati čak 3,5 milijardi eura.

e-Istra.info

IDS je osnovan u veljači 1990. Predsjednik stranke ste od srpnja 1991. Je li IDS 21 godinu kasnije onakva stranka kakva je bila zamišljena kod osnivanja?

IDS je ostao vjeran svim svojim principima. Događaji koji su tih 20-ak godina obilježili Istru, Hrvatsku pa i Europu, od pada Berlinskog zida do ekonomske krize, utjecali su i na IDS-ovu politiku. Ono najvažnije je daje IDS ostao vjeran svojim temeljnim principima – od maksimalnog poštivanja ljudskih prava, regionalne autonomije, supsidijarnosti i proeuropske politike do pravne države.

Deklaracija o autonomnoj županiji Istri jedna je od četiri deklaracije usvojene 1994. na Saboru stranke u Rovinju. Hoće li taj cilj ikada biti ostvaren?

Hoće i o tome nema dvojbe. Istra će biti jedna od europskih autonomnih regija. Od četiri rovinjske deklaracije ostale tri smo u najvećoj mjeri ostvarili. Ona o euroregiji Istri je možda bila malo romantičarska. Zamjena za nju je međuregionalna suradnja na Jadranu čiji su inicijatori Istra i IDS pa je kroz Jadransku euroregiju i to na neki način ostvareno. Regionalna autonomija Istre je glavni dio našeg programa. Jedan od stupova autonomije je kulturna autonomija. Pravo na dvojezičnost i multikulturalnost ostvareno je borbom za statut Istre. Ostaje najveći problem osigurati što veću financijsku autonomiju i pravo na upravljanje resursima koji su sada uglavnom u državnom vlasništvu.

Koliko je to blizu ili daleko?

Autonomije po Europi su se ostvarivale desetljećima i praktički sve nekom vrstom terorizma. IDS je protiv bilo kakvog nasilja. Jedina prava šansa za ostvarivanje regionalne autonomije Istre bit će kada budemo u EU-u, u društvu država i regija kojima je to normalna stvar. Vjerujem da će se to ostvariti još u ovom desetljeću. Istra želi visok stupanj regionalne autonomije i na to imamo potpuno pravo.

Je li repozicioniranje IDS-a završeno stvaranjem Kukuriku koalicije ili je to samo korak na tom putu?

IDS je respektabilna hrvatska politička stranka, ali i priznata i cijenjena europska regionalna liberalna stranka. To pozicioniranje je zaokruženo ulaskom u obitelj europskih liberalnih stranaka gdje nas svi uvažavaju. IDS je pozicioniran u centru kao liberalna stranka s pogledom u lijevo. Naš istarski habitus je socijalni pa je logična i naša suradnja s HNS-om i SDP-om.- Na našoj političkoj sceni svi se guraju u centar. Stranke sve više nalikuju jedna drugoj pa se i birači teško snalaze.

Je li tijekom vremena došlo do promjena u političkom svjetonazoru IDS-a?

Najhitnije je da se birači nisu izgubili koliko se god neki programi među strankama poklapaju. Nedvojbeno je da IDS ima najjače izražen identitet u političkom i svakom drugom smislu. To je vidljivo na svakim izborima. Birači nisu uvijek do kraja zadovoljni i uvijek s pravom žele i očekuju više, ali su svjesni da je opcija IDS-a i dalje najbolja opcija za Istru. I dalje stoji vrijeme je za IDS, kako je glasio naslov prvog našeg razgovora za Glas Istre 1991. Vrijeme radi za nas, a to posebno vrijedi za naše mlade gradonačelnike i druge koji preuzimaju odgovornost za budućnost Istre. S 53 godine najstariji sam u vodstvu Istre, a neki drugi s 53 godine tek počinju pomišljati na bavljenje politikom. Obmanjuju javnost pričama o Muzilu. Rekli ste da IDS ne želi biti talac izbornih pobjednika niti gubitnika. Bez suradnje s državnom vlašću malo se toga u Istri može realizirati.

Koliko u tome predsjednik IDS-a Jakovčić odmaže županu Jakovčiću?

Moja pozicija predsjednika opozicijske stranke u Hrvatskoj sigurno nije nešto što vladajući HDZ oduševljava. Do sada nisam osjetio od premijerke Kosor da namjeno minira projekte u Istri, već vjerujem da će omogućiti realizaciju naša dva ključna projekta – nove bolnice u Puli i Brijuni rivijere. Uostalom, to će se vidjeti već do ljeta jer sve odluke za oba programa trebamo odmah donijeti. Želim vjerovati da IDS i HDZ, kao odgovorna vlast, na regionalnoj i državnoj razini trebaju odraditi posao na dobrobit svih građana.

Je li suradnja s premijerkom bolja od one sa Sanaderom?

Nepotrebno je to uspoređivati.

 Niti za Kosor niti za Sanadera nisu se realizirali krupni istarski projekti…

- Takvi se projekti ne mogu realizirati preko noći. Pitanje bolnice je pitanje svih pitanja. Bilo je tu problema i gubljenja vremena na više strana. Duže vrijeme velikom broju birača ne možeš prodavati maglu. Moj je savjet – želite li bi ti dugo u politici, bolje je priznati vlastite greške i slabosti nego samo inzistirati na onome što si napravio dobro. I ja sam napravio grešaka i krivih procjena, naročito u suradnicima, što ponekad u politici zna biti kobno. Ključni ljudi IDS-a nisu korumpirani.

Korupcija je rak-rana Hrvatske. Istražuju li policija i DORH vaše poteze? Može li se i Vama dogoditi scenarij poput Sanaderovog?

Sve represivne institucije ove države od 90-ih godina prate što Jakovčić radi. Mogu razumjeti da je mnogima nezamislivo da su, nakon 20 godina bavljenja politikom, moje ruke i obrazi potpuno čisti. Baš me zato oni koji me najbolje znaju najviše i podržavaju. Dok sam živ ostat ću vjeran principima poštenja i odgovornog pristupa poslu koji su mi usadili roditelji. Njihov ugled i poštenje jako su mi pomogli na početku karijere. Bilo bi pretjerano reći da me službe prate 24 sata dnevno 365 dana u godini, ali nema dileme da se službe bave sa mnom. Samo jednom, na moj zahtjev, obavio sam razgovor s DORH-om s kojim sam vrlo zadovoljan. Ja mirno spavam. Nadam se da i drugi u Istri mirno spavaju. Siguran sam da ključni ljudi IDS-a nisu korumpirani jer ih dobro poznajem.

Jesu li Vas zvali na razgovore u policiju ili DORH?

Ne, nikada. Tražim da me bilo koje državno tijelo zove ako bilo što žele saznati od mene ili ako misle da sam u bilo što umiješan. Nisam diktator – Najdugovječniji ste predsjednik političke stranke u Hrvatskoj.

Koliko vam u zadržavanju pozicije neprikosnovenog šefa stranke pomažu neskromnost, samohvala i taština? Neki vas nazivaju i diktatorom?

Siguran sam da građani Istre nikada ne bi glasali za diktatora. Tolerantan sam, suradnici kažu i previše, jer stalno pokušavam uvažiti suradnika i ponekad u tome pretjerujem. Znam biti i odlučan, što možda nekome izgleda bahato. U politici treba imati mudrosti odvagnuti kada treba biti krajnje tolerantan, a kada odlučan. Ne kažem da sam u ovih 20 godina svaki put pogodio, ali očito građani u većoj mjeri ocjenjuju da znam izbalansirati kako se treba postaviti u kojoj situaciji. Moji najžešći politički protivnici, koji me i danas vrijeđaju i koriste neprimjerene riječi protiv mene, nestali su s političke scene. To sve govori. Luciano Delbianco i ja smo ponovno bliski

Čime ste u IDS-u razočarani?

Jedno od mojih najvećih razočaranja bio je odlazak Luciana Delbianca iz IDS-a, ali drago mi je da smo danas i on i ja smogli hrabrosti i jako dobro i iskreno komuniciramo. Drago mi je da smo Luciano i ja ponovno bliski. Krivicu prebacivati na nekog drugog kada znam da je bilo problema i u našim odlukama o tome kakvu bolnicu želimo. Da ne govorim o gotovo desetogodišnjem stalnom odbacivanju projekta Brijuni rivijera od strane ljudi koji su imali utjecaja u medijima. Tražim od Vlade da zaboravi da je 2011. izborna godina ili, ako hoće, neka ta dva projekta iskoriste i za svoje izborne potrebe. Građani Istre zaslužuju da se napokon krene s izgradnjom bolnice za koju imamo građevinsku dozvolu i ovih su dana raščišćeni zadnji detalji. I oko Brijuni rivijere se ovih dana peglaju zadnje stvari. Zreli smo krenuti u realizaciju oba projekta.

Veliki značaj pridajete medijima i njihovom navodnom stopiranju Brijuni rivijere, projekta koji će, po vama, gotovo riješiti nezaposlenost u Istri.

Bio sam naivan jer sam htio postići konsenzus s medijima i nevladinim udrugama koje su protiv Brijuni rivijere pa i dalje obmanjuju javnost pričama o Muzilu kao zatvorenoj cjelini koja neće biti otvorena za građane, a upravo na Muzilu planiramo najvažnije kulturne sadržaje. Trebalo mi je vremena da shvatim da nema konsenzusa s onima koji su protiv svega. Moramo biti krajnje odlučni jer nezaposleni i posrnulo gospodarstvo ne mogu čekati.- Puni ste ideja i grandioznih projekata, ali realizacija šepa.

Nedavno ste rekli da Istra ima dovoljno projekata s kojima može izaći na svjetsko tržište kao i ljudskih i financijskih resursa za izlazak iz krize. Jeste li preambiciozni?

Nisam preambiciozan. Apsolutno sam siguran da je istarski gospodarski potencijal toliko jak da može, ako oslobodimo prostor za daljnja ulaganja, dugoročno razriješiti konkurentnost gospodarstva i ponovno nas vratiti na punu zaposlenost. Sustavnim mjerama koje smo poduzimali Istra je bila pala ispod pet tisuća nezaposlenih. Djelomično sam zaslužan za to, a djelomično sam i kriv za ovih devet tisuća nezaposlenih sada jer sam bio naivan oko Brijuni rivijere i izgradnje neophodnih golf igrališta.

Zar se u Brijuni rivijeri može zaposliti devet tisuća osoba?

Ne, naravno da ne. Ali ako smo prije samo nekoliko godina bili blizu pune zaposlenosti, to možemo opet učiniti vlastitim snagama. Gradi se drugi dio Ipsilona, plinofikacija je u tijeku, rješavaju se otpadne vode, počinje gradnja županijskog centra za gospodarenje otpadom, a i privatni sektor najavljuje ozbiljna ulaganja. Ostaju bolnica i Brijuni rivijera kao dva ključna projekta.

Ljudi bi se zapošljavali u turizmu. Što je s industrijom?

Krajem ožujka prezentirat ćemo model trajnijeg izlaska iz krize. Tri do pet godina nam realno treba da izađemo iz krize i vratimo se na prag pune zaposlenosti i konkurentnosti. Dokazat ćemo da Istra danas s realnim projektima koji se ostvaruju ili kreću ove godine u realizaciju može riješiti nezaposlenost, Konsenzus je praktički već postignut s općinama i gradovima, gospodarstvenicima koji su odlično prihvatili moju inicijativu za zajedničkim razgovorima. Očekujem snažnu podršku Vlade kada budemo od njih zatražili odgovarajuće odluke. Novca nećemo puno tražiti jer znamo da ga nećemo dobiti. Želim nametnuti razvoj Istre na mudrom balansu između industrije, poljoprivrede, turizma i usluga.

Koliko je marketing važan u politici? Može li se sve prodati?

Može na kratko vrijeme i jednoj skupini ljudi. Na duže vrijeme velikoj skupini birača ne možeš prodavati maglu. Moj savjet svima je – želite li biti dugo u politici, bolje je priznati vlastite greške i slabosti nego samo inzistirati na onome što si dobro napravio. I ja sam napravio grešaka i krivih procjena, naročito u suradnicima, što nekada u politici zna biti kobno.

Neke od tih grešaka?

Povjerenje u kolege koji su nekada bili u IDS-u, a više nisu. Sa zadovoljstvom mogu reći da su danas gradonačelnici, načelnici i drugi nova generacija IDS-a koja je spremna na suvremen, dinamičan i profiliran način voditi Istru. Miran sam jer ima više osoba koje me mogu naslijediti. Za nekoga tko je dugo lider u politici to je često jedan od najvećih problema. Ne želim da poslije mene bude potop, već želim daljnji uzlet Istre na temeljima koje gradimo zajedno godinama.

Glas Istre/Limun.hr

Na upit vijećnice Skupštine Istarske županije Mirjane Antonelić iz HNS-a je li krenula isplata onima koji su oštećeni u poplavama po nekim istarskim gradovima i općinama, na aktualnom satu Županijske skupštine župan Ivan Jakovčić odgovorio je da je Županija isplatila milijun kuna, koliko je i izdvojila u tu svrhu za općine i gradove koji su stradali u poplavama. Jakovčić je pritom napomenuo da očekuje da i država sudjeluje u sanaciji šteta, jer je Županija “dala ono što je mogla”. Read more

Izaslanstvo liberalnih parlamentarnih stranaka IDS-a, HNS-liberalnih demokrata i HSLS-a, predvođeno predsjednicima Ivanom Jakovčićem, Radimirom Čačićem i Darinkom Kosorom sastalo se danas u Saboru s izaslanstvom ALDE grupe. Glavna tema susreta i razgovora bila je pristupanje Hrvatske Europskoj uniji i uloga Hrvatske kao buduće punopravne države članice u EU. Read more

Na današnjoj konferenciji za novinare u Puli istarski župan Ivan Jakovčić kazao je da ga priznanje Leader koje je dobio u nedjelju u Bruxellesu ispunjava ponosom jer je to priznanje za sve one koji zagovaraju liberalno-demokratske vrijednosti.

- Vjerujem da ćemo u politci približavanja Europskoj uniji, dijeljenjem njezinih stavova o važnosti lokalnih i regionalnih vlasti te posebno decentralizaciji, u sljedećim godinama još više doprinijeti razvoju demokracije i liberalizma u Hrvatskoj, poručio je. Read more