Otvaranju još su prisustvovali gradonačelnik Boris Miletić, zamjenica župana Viviana Benussi, upraviteljica Zaklade Kristina Bulešić Stanojević, savjetnik župana Valerio Drandić, voditeljica Udruge S.O.S. telefon Ivanka Leto te volonterke udruge.

Jakovčić je istaknuo kako je vrijednost ovoga simbolična u odnosu na ono što čine volonterke Udruge. Istarski župan je izjavio da čim su u Županiji čuli u kakvom su stanju prostorije kako su se koordinarali sa gradom Pulom i odlučili pomoći udruzi kako bi nastavili sa svojim hvalevrijednim radom.

- Žrtvujete sebe i upijate tuđe sudbine, rekao je Jakovčić uz zahvalu za njihov volonterski rad uz najavu za nastavak suradnje.

Miletić je rekao kako su se obećanja ostvarila te se od srca zahvalio na velikom doprinosu volonterki.

- Moramo poslati poruku da ljudi nisu sami, da ih netko može saslušati i pružiti im toplu riječ, naglasio je pulski gradonačelnik Miletić.

Zamjenica župana Viviana Benussi rekla je kako će za desetak dana bit gotova nova web stranica na kojoj će se objediniti svi SOS telefoni istarske županije, a u tijeku je i izrada letaka i postera.

- Volontiranje je važno i temelj je civilnog društva”, zaključila je Benussi.

Ivanka Leto u obraćanju prisutnima zahvalila se na pomoći u rekonstrukciji prostora.

- Nadam se da ćemo opravdati povjerenje i da ćemo puno toga dobroga napraviti za grad i županiju, istaknula je Leko.

Kristina Bulešić Stanojević čestitala je na radu te je rekla kako će Zaklada sve učiniti da im pomogne doći do novaca putem natječaja. Na kraju je, svečano otvoren novouređeni prostor S.O.S. telefona Istarske županije.

IDS

Predstavnici javnih i privatnih ustanova, županijski, odnosno regionalni čelnici okupili su se oko četiri tematska okrugla stola i razmijenili prve informacije, a sve u cilju programiranja suradnje. Turizam, trgovina, školstvo, zdravstvo, kultura, znanstveno istraživanje teme su koje su obrađene na najvišoj razini. Delegaciju iz Istre predvodio je župan Ivan Jakovčić koji se susreo s predsjednikom regije Friuli-Venezia Giulia Renzom Tondom koji predvodi koaliciju desnog centra.

Tondo je stigao u pratnji pet pročelnika strateških resora poput zdravstva, turizma, trgovine, školstva i gospodarstva. Uz Jakovčića, posjetu su nazočili dožupani Viviana Benussi i Vedran Grubišić, načelnik županijske uprave Valerio Drandić, gradonačelnik Pule Boris Miletić te pročelnik za međunarodnu suradnju i europske integracije Oriano Otočan.

Prvi protokol o suradnji Istarske županije i Friuli-Venezije Giulije potpisan je još 22. veljače 1999. Nakon potpisivanja novog protokola Jakovčić i Tondo složili su se da je to početak novog razdoblja u odnosu regija te da se takvi susreti trebaju održavati barem jednom godišnje. Tondo je istaknuo da je međusobna trgovina vitalna, promet u oba pravca svakodnevna praksa, žitelji se poznaju, imaju identične kulturne i povijesne slojeve i da se treba jače institucionalno povezati.

- Zato je dobro da su se susjedi našli za istim stolom da bi bolje promislili budućnost. Toliko se dobro poznajemo i razumijemo da nam tijekom službenog susreta nisu bili potrebni simultani prevoditelji, rekao je Tondo. Jakovčić se složio i dodao da je potpisani protokol važan znak prijateljstva koji iz Trsta upućuju vladama u Rimu i Zagrebu.

- Još malo pa će Hrvatska ući u EU i nama je na tim prostorima budućnost osigurana. Zajedno moramo poraditi na osmišljavanju načina pridobivanja sredstava iz EU-fondova, a na okruglim stolovima naših stručnjaka oblikovat će se konkretni prijedlozi, rekao je Jakovčić.

Novinari su pitali Jakovčića i Tonda o sudbini Jadranske euroregije o kojoj se u zadnje vrijeme malo govori. Konstatirano je da je dosta toga stalo zbog političkih promjena koje su se dogodile u Sloveniji, u regiji Friuli-Venezia Giulia, u Koruškoj i regiji Veneto. “Austrijanca Jorga Haidera nema više, bivši predsjednik regije Veneto Giancarlo Galan postao je ministar u Berlusconijevoj vladi, ja sam preuzeo mjesto Riccarda Illyja, a sve su to začetnici ideje o osnivanju te regije. Sada treba obnoviti razgovore i nastaviti na tom putu”, rekao je Tondo.

Ako se tome doda i promjena vlade u Sloveniji, jedini koji je ostao na svom mjestu, uz primorsko-goranskog župana Komadinu, je Ivan Jakovčić koji je prošao sve faze razvoja zamisli o osnivanju Euroregije.

On je svoj potpis stavio i na prvi potpisani protokol o suradnji s regijom Friuli-Venezia Giulia iz 1999. (tada je predsjednik te regije bio Roberto Antonione koji je predvodio koaliciju desnog centra).

Glas Istre

Pitali smo ga tko su ljudi ili institucije koji su najodgovorniji što projekt tapka u mjestu te zatražili da otkrije njihova imena i prezimena. Iako je projekt već odavno amenovan od vladajuće HDZ-ove vlasti, a nedavno je i premijerka Kosor od istarskih gradova i općina zatražila da izrade konkretne smjernice ne bi li se projekt mrdnuo s mrtve točke, čini se da se među kočničarima nalaze upravo predstavnici te iste državne vlasti.

Naime, kako je potvrdio Jakovčić, ovih je dana u Grad Pulu stigao dopis kojim Ministarstvo obrane Republike Hrvatske (MORH) ponovno traži gospodarenje dijelom Muzila, što bi, smatra Jakovčić itekako štetilo realizaciji projekta.

- Nažalost, MORH je ovih dana ponovno povukao neke poteze koji su apsurdni i bezobrazni nakon svih razgovora koje smo prethodno vodili s njima. Naime, tiču se Muzila na kojem bi vojska ponovno htjela zagospodariti gotovo cijelim tim područjem, što nas vraća deset godina unazad. Iz dopisa se vidi da žele formalno preuzeti gotovo trećinu Muzila. To je pokazatelj da zaista ima osoba koje namjerno žele srušiti projekt »Brijuni rivijeru«, čemu ću se maksimalno suprotstaviti. Muzil treba doći u funkciju građana Pule i Istre i na tom se području trebaju odvijati najjači kulturni, turistički i drugi sadržaji bitni za građane, veli Jakovčic.

Pulski gradonačelnik Boris Miletić potvrdio je da je ovih dana Grad zaprimio dopis MORH-a koji je, čini se, promijenio mišljenje o upravljanju Muzilom.

Glas Istre

Župan Jakovčić zahvalio se predstavnicima srpske nacionalne zajednice na dolasku i zajedničkoj konstataciji da su odnosi multikulturalnosti u Istri odlični te je međusobna suradnja Istre i Vojvodine te drugih gradova i općina u Srbiji primjerena.

Župan je istaknuo kako će se uskoro po treći put održati Dani srpske kulture u Istri, a obzirom na jačanje kulturnih potreba srpske nacionalne zajednice u Istri u planu je i kreiranje kulturnog centra koje bi bilo mjesto okupljanja, druženja i njegovanja kulturnih vrijednosti. Obzirom na veliki broj vjernika pravoslavne vjere, nužno je omogućiti da bolje zadovoljavaju vjerske potrebe, istaknuo je župan te dodao kako postoji i međusobni interes za ulaganja u području gospodarstva između dviju država.

Konzul Zoran Milivojević napomenuo je kako još uvijek ima prostora da se odnosi poboljšaju, iako su vrlo dobri. Istaknuo je kako su zadovoljni svojim položajem u Istri, te međusobnim odnosom koji je veoma kvalitetan, te kao takav može biti model za ukupnu situaciju u Hrvatskoj. Napomenuo je kako u Hrvatskoj još uvijek postoje mnoga otvorena pitanja – povratka, izbjeglica i imovine, no u Istri su ti problemi znatno manje izraženi, jer tu nailaze na razumijevanje i podršku. Najavio je kako je Hrvatska država partner na Sajmu turizma koji će se održati u Beogradu od 24. do 27. veljače, a pitanja kulturnog centra i crkve legitimna su pitanja, koja samo potvrđuju kako se nalaze u domeni pozitivnih i kvalitetnih odnosa.

Milan Rašula, predsjednik Gradskog vijeća srpske nacionalne manjine istaknuo je kako sve što župan i konzul konstatiraju, Srbi u Istri jednostavno osjećaju. Ističe kako upravo u Istri imaju minimum problema, vlada sistem zajedništva te nailaze na puno razumijevanje svih institucija. Naglasio je kako je nužno da se pri popisu stanovništva svi izjasne kako osjećaju, jer upravo brojnost nacionalne manjine donosi dodatna prava, što je veoma bitno. Župan je napomenuo kako je dožupanica pripremila proglas da se pri popisu stanovništva svi slobodno izjasne.

Najavljeni su treći po redu Dani srpske kulture u Istri koji će se održavati od 8. travnja, a tematski će biti posvećeni Ivi Andriću, velikanu književnosti kojeg svojataju i Hrvati i Bošnjaci i Srbi, a povodom obilježavanja 50 godina od dobivanja Nobelove nagrade za djelo “Na Drini ćuprija”. Grad partner je Čačak, te se očekuje velik interes.

REX

Na prezentaciji projekata čiji su nositelji, uz partnere, Istarska županija, Istarska razvojna agencija, gradovi Pula, Buzet, Umag, AZRRI te Centar za inkluziju i podršku u zajednici, rečeno je da se novim projektima potiče razvoj poduzetništva i inovacija, zaštita okoliša te društvena integracija.

Istarski župan Ivan Jakovčić tom je prigodom pohvalio sve veću spremnost općina i gradova za apliciranje i konkuriranje za europska sredstva te dodao da i putem odabranih projekata Istarska županija dokazuje svoje opredjeljenje za korištenje europskog novca.

Direktor IDA-e Darko Lorencin pojasnio je da će ta županijska agencija putem tri odobrena projekta (“Interino”, “Mladiekoin” i “Slohra Globalnet”) dobiti 204 tisuće eura bespovratnih IPA sredstava. Po njegovim riječima, prioriteti su edukacija poduzetnika, poticanje konkurentnosti, izvoza i inovacija te uspostava međunarodne e-učionice i međunarodne inovativne škole.

U sklopu projekta “Diva” u kojem uz Istarsku županiju sudjeluju gradovi Pula, Umag i Buzet, planira se sanacija pet divljih deponija te podizanje svijesti o njihovoj štetnosti. Županijski pročelnik za održivi razvoj Josip Zidarić pojasnio je da u Istri postoji oko 300 ilegalnih odlagališta, a putem projekta, za što će se dobiti 96 tisuća eura bespovratnih sredstava, sanirat će se deponij Valmarin u Puli.

Zamjenik umaškog gradonačelnika Veljko Ivančić naglasio je da će dobivenim sredstvima izraditi studiju sanacije odlagališta Štrika na području Umaga, a u planu je i pošumljavanje cijele lokacije te izrada glavnog izvedbenog projekta nove lokacije za odlaganje otpadnog građevinskog materijala.

Buzetski gradonačelnik Valter Flego dodao je da će se na području Buzeta sanirati dva odlagališta te da su zbog sve većeg korištenja EU-fondova, zaposlili osobu koja radi na izradi projekata.

Agencija za ruralni razvoj je za kandidirani projekt “Apro” dobila čak 353.551 euro nepovratnog EU-novca kojim se planira izgradnja staje za nukleus stado na Gortanovom brijegu pored Pazina a koja će se nalaziti u sklopu Centra za regionalno-ruralni razvoj i zaštitu biološke raznolikosti Istre. Kako je pojasnio Gordan Šubara iz AZRI-ja, u planu je i zaštita te uzgoj izvornih pasmina kao što su istarsko govedo, koza, ovca i magarac.

U sklopu projekta “PTO” koji je kandidirao Centar za inkluziju planira se poboljšanje kvalitete življenja osoba s posebnim potrebama, unaprjeđenje njihove socijalizacije te mentalnog i fizičkog zdravlja. U sklopu tog projekta iz IPA fonda dobiveno je 48 tisuća eura.

Vršitelj dužnosti pročelnika za međunarodnu suradnju i europske integracije Oriano Otočan naglasio je da su na natječajni poziv stigle183 prijava što, dodao je, govori o velikom zanimanju za sudjelovanje u projektima prekogranične suradnje kao i o dobroj povezanosti partnera u pograničnom prostoru.

Pulska dogradonačelnica Vera Radolović rekla je da je nužno da gradovi i općine budu što spremniji za korištenje strukturnih fondova jer će Hrvatska samo u prve dvije godine članstva iz tih fondova na raspolaganju imati čak 3,5 milijardi eura.

e-Istra.info

Kuhinja i blagovaona projektirane su u suradnji sa Zavodom za javno zdravstvo Istarske županije kako bi u njima bio primijenjen HACCAP sustav. Novi dio školske zgrade omogućit će odvijanje programa produženog boravka u matičnoj zgradi za dvije skupine, koji se do sada odvijao u dislociranom prostoru što je stvaralo poteškoće u provođenju programa te predstavljalo i rizik za sigurnost djece.

Radovi na OŠ Šijana započeli su u listopadu 2009. godine, a ukupna vrijednost izgradnje, uređenja okoliša i opremanja škole iznosi oko 5,7 milijuna kuna.

Prilikom otvorenja upriličen je i prigodni zabavni program kojeg su vodili učenici Sara i Vladimir. Učenice Katja, Simona, Ines i Hana izvele su recitaciju na temu kako djeca uživaju u novom produženom boravku. Učenik osmog razreda, Matijas, izrecitirao je pjesmu Dragutina Tadijanovića „Da sam ja učiteljica“, dok su učenice trećeg razreda, Korina i Veronika izvele recitaciju „Nova kuhinja“. Lara i Jan, učenici 2.b razreda ispričali su kako su dočekali prvi dan škole, a učenica 3.b, Ana izvela je recitaciju „O jedenju i voljenju“.

Prvašica Dea razveselila je prisutne istrijanskom besidom u produženom boravku. Učenici su se pokazali kao vrsni plesači, izvevši tradicionalni istarski ples – balun.

Ravnateljica Osnovne škole Šijana, Alma Tomljanović zahvalila se mladim voditeljima te sudionicima programa, koji su nas vratili u sretne dane djetinjstva i prostore škole. Istaknula je kako je ovo zaista poseban dan za sve učenike, djelatnike škole na koju su vrlo ponosni. Pozdravila je župana Ivana Jakovčića, pulskog gradonačelnika Borisa Miletića, Miroslava Milera ispred ureda Državne uprave, Miodraga Čerinu ispred Istarske županije, pročelnika Upravnog odjela za društvene djelatnosti Grada Erika Lukšića, fra Tomislava, glavnu projektanticu Mirjanu Kanjer te predstavnika izvođača Stjepana Husnjaka i Marina Rocea. Pozdravila je i prisutne predstavnike Mjesnog odbora, Školskog odbora, Vijeća roditelja, prisutne ravnatelje pulskih Osnovnih škola, te sve prisutne roditelje, učenike i djelatnike škole.

Ravnateljica je napomenula kako je nova blagovaonica polivalentni prostor, a na kuhinju su čekali više od 30 godina, obzirom da su stalno bili dislocirani od matične zgrade škole u vidu obroka i produženog boravka. Istaknula je kako su se ovim projektom pridružili „Istri znanja“ te poboljšali standard školstva ali i kvalitete obrazovanja.

Zahvalila se gradonačelniku što je prepoznao slabosti škole, koje su sada pretvorene u prednosti. Zahvalili se izvođačima i glavnoj projektantici te ponosno istaknula kako su dobili i – uporabnu dozvolu. Zahvalila se roditeljima, nastavnicima i učenicima koji su imali razumijevanja i strpljenja za održavanje nastave uz istovremeno održavanje radova.

Gradonačelnik Miletić istaknuo je kako je najsretniji kad otvara školske objekte, dodavši kako su učenici sigurno svjesni važnosti znanja bez kojeg nema razvoja, no da bi se ono usvojilo nužni su i kvalitetni uvjeti. Napomenuo je kako je uređenje pulskih škola započelo radovima na OŠ Vidikovac, zatim izgradnja škole Veli Vrh, te škole Veruda.

Zaključio je kako su nadareni mladi sugrađani sada zasluženo dobili kvalitetan prostor.

Istarski župan Ivan Jakovčić istaknuo je kako je mnogo simbolike u današnjem danu, što se može iščitati sa radosnih lica u školi. Poentirao je činjenicu kako se unatoč kriznim vremenima, Istra ne predaje i ne miri sa sadašnjim stanjem već ide naprijed. Ravnateljica je uručila prigodne poklone – učeničke radove predstavnicima grada, županije i Izvođačima uz nadu da će se školom širiti osmijeh, igra, učenje, zabava, mir i toplina. Fra Tomislav blagoslovio je prostore u simbol novoga početka.

REX/IDS

(Kabinet župana)

- Glavna motivacija da grad Pula postane Europska prijestolnica kulture 2020. godine vođena je željom za revitalizacijom gradskog imagea i međunarodnog profila grada, jačanjem prepoznatljivosti destinacije, širenjem tržišta kulturnih događaja, jačanjem kulturnog miljea te poboljšanjem kulturne infrastrukture kroz sveobuhvatan program urbane revitalizacije i korištenjem pozicije grada kao prijestolnice kulture, stajalo je u pismu koje je u cijelosti pročitao v. d. pročelnika za kulturu Istarske županije Vladimir Torbica.

Nakana da Pula postane prijestolnica kulture bila je iznenađenje 2. Sabora kulture u Istri, ali župan je tu ideju spomenuo još prošle jeseni na otvaranju festivala Polis Jadran Europa.

- Glavna motivacija da grad Pula postane Europska prijestolnica kulture 2020. godine vođena je željom za revitalizacijom gradskog imagea i međunarodnog profila grada, jačanjem prepoznatljivosti destinacije, širenjem tržišta kulturnih događaja, jačanjem kulturnog miljea te poboljšanjem kulturne infrastrukture kroz sveobuhvatan program urbane revitalizacije i korištenjem pozicije grada kao prijestolnice kulture, stajalo je u pismu koje je u cijelosti pročitao v. d. pročelnika za kulturu Istarske županije Vladimir Torbica.

Nakana da Pula postane prijestolnica kulture bila je iznenađenje 2. Sabora kulture u Istri, ali župan je tu ideju spomenuo još prošle jeseni na otvaranju festivala Polis Jadran Europa, iako je tada planirana godina bila 2019. Ta vijest ipak nije bacila u sjenu glavni cilj drugog sabora, usvajanje Istarske kulturne strategije koja će biti formalizirana danas.