Jakovčić je naglasio da je sretan što se slovenski referendum dogodio upravo na način da je bio pozitivan, naročito u slovenskom dijelu Istre, gdje je više od 70 posto ljudi izišlo i glasalo za.

- Djelovat ćemo kao partneri kad Hrvatska uđe u EU i bit ćemo lideri na području zapadnog Balkana, poručio jeJakovčić, iskoristivši priliku da zamoli dvojicu predsjednika da podrže inicijativu Jadranske strategije.

Susret u Istri, kolijevci tolerancije, razumijevanja i prijateljstva, jasno govori o novom uzletu slovensko-hrvatskih odnosa, izjavio je hrvatski predsjednik Ivo Josipovic. Inicirali su ga Grad Buzet te Društvo slovensko-hrvatskog prijateljstva, uz podršku Društva za hrvatskoslovensku pograničnu suradnju.

Visoke goste dočekali su gradonačelnik Valter Flego i predsjednik Društva slovensko-hrvatskog prijateljstva, ujedno počasni konzul Republike Hrvatske u Sloveniji Božo Dimnik.

Slovenski predsjednik Danilo Türk istaknuo je da su Slovenija i Hrvatska prošle dugi put, obilježen vrlo dobrom suradnjom i povremenim teškoćama. Referendum je stvorio novu klimu u kojoj se razmišlja o novim projektima te je pozvao je prijatelje iz Hrvatske da razmišljaju o EU-u kao o mogućnosti i kao o zajednici kojoj trebaju promjene.

Gradonačelnik Buzeta Valter Flego naglasio je da u ovim turbulentnim vremenima u Buzetu nije bilo tektonskih poremećaja.

- Za to su u velikoj mjeri zaslužni i odlični slovensko-hrvatski odnosi, suživot, međusobno razumijevanje i poštivanje te svakodnevna suradnja. Jer, iako postoje određena otvorena i neriješena pitanja, poput imovinskopravnih odnosa vezanih za Buzetsku pivovaru, puno je više pozitivnih primjera. Zbog toga, zbog naših isprepletenih i neraskidivih odnosa, zbog globalnih privrednih subjekata kao što je Cimos, zbog ljudi koji imaju svoju rodbinu, prijatelje i poslovne partnere s obje strane granice te zbog sutrašnjeg zajedničkog života u velikoj europskoj obitelji, izuzetno sam ponosan i sretan što se ovaj susret održava upravo u našem Buzetu, poručio je Flego.

Kao problem čije bi rješavanje moglo poboljšati komunikaciju u interesu ljudi i gospodarstva s obje strane granice naveo je potrebu sanacije državne ceste Gračišće – granični prijelaz Požane, s rekonstrukcijom graničnog prijelaza, u cilju njegovog ponovnog otvaranja za sav teretni promet.

Živjele Slovenija, Hrvatska i Istra!

Poručivši da hrvatsko-slovenski odnosi u proteklih 20 godina nikad nisu bili dobri kao danas, istarski župan Ivan Jakovčić svoj je jučerašnji govor završio uzvikom: Živjela Slovenija, živjela Hrvatska, a, hvala Bogu, živjela i Istra!

Sačuvati vjekovno prijateljstvo

Buzetski sastanak okupio je najuglednije gospodarstvenike i političare s obje strane granice, među kojima su bili i Aurelio i Franco Juri. Prvi donedavni slovenski zastupnik u Europskom parlamentu, a drugi pariamentarac u Ljubljani, koji su se skoro jedini u Sloveniji protivili slovenskoj blokadi hrvatskih pristupnih pregovora, ne želeći dobrosusjedske odnose i vjekovno prijateljstvo dvaju naroda žrtvovati zbog viših nacionalnih interesa.

Buzetska naušnica u Zagreb i Ljubljanu

Hrvatskom i slovenskom predsjedniku domaćini su poklonili srebrnu repliku brončane naušnice, koja je u arheološkoj literaturi poznata kao buzetska naušnica. Pojavljuje se uglavnom u grobovima ranosrednjovjekovnog autohtonog i romaniziranog ilirokeltskog stanovništva na području između jadranskih obala i alpskoga pojasa, napose u sjevernoj Istri između Buzeta i zapadne obale, a datira se uglavnom u 7. i 8. stoljeće. Pučko otvoreno učilište Augustin Vivoda i Zavičajni muzej u suradnji s Gradom Buzetom i Turističkom zajednicom pokrenuli su nedavno projekt izrade i promocije replike tog kulturnog dobra kao autohtonog suvenira i kandidirali ga na natječaj Ministarstva turizma.

Glas Istre/IDS

Foto: Večernji list

Formalno predstavljanje novog počasnog konzula Savezne Republike Njemačke u Rijeci Roberta Ježića bio je povod  primanju njemačkog veleposlanika u Hrvatskoj Bernda Fischera kod istarskog župana Ivana Jakovčića. Župan je naglasio da će novi konzul pomoći u rješavanju problema njemačkih državljana koji u najvećem broju ljetuju upravo u Istri te u daljnjoj suradnji u gospodarstvu, posebno poljoprivredi.

Fischer je rekao da je sa županom osim o mogućoj gospodarskoj suradnji, koja bi ubrzo mogla iznjedriti konkretne projekte, razgovarao i o poticanju učenja njemačkog jezika u Istri, posebno kod djece u osnovnoškolskoj dobi, što zbog turizma, što zbog skorašnjeg ulaska Hrvatske u Europsku uniju.

Rekao je da ga raduje ishod referenduma o arbitražnom sporazumu između Hrvatske i Slovenije koji je, naglasio je, od velikog značaja za EU.

Jakovčić je najavio proslavu Dana državnosti 14. lipnja u zgradi savezne pokrajine Baden-Wuerttemberg u Berlinu. Tom prilikom njemačkoj političkoj i široj javnosti predstavit će se gospodarstvo Istre.

Glas Istre

Naime, zastupnici Slovenske nacionalne stranke u pismu predsjedniku Europske komisije Joseu Manuelu Barrosu predložili su primanje samo Istre i Dalmacije u Europsku uniju, javilja slovenska agencija STA, a prenose slovenski mediji. Obje regije, prema njihovim tvrdnjama, nikad nisu bile dio Hrvatske, a to su postale tek nakon dolaska komunista na vlast poslije Drugoga svjetskog rata.

IDS-DDI želi jasno poručiti da Republika Hrvatska treba što prije ući u Europsku uniju, ali u sadašnjem, integralnom obliku. IDS se u svom politčkom djelovanju zalaže za finacijsku autonomiju i decentralizaciju, ali ne i za odcjepljenje od ostatka Hrvatske. Mišljenja sam da se granični sporovi trebaju rješavati za pregovaračkim stolom ili na sudu i u potpunosti odbacujem prijedlog ultradesničara Jelinčića.

Apeliram na hrvatsku vladu da uloži dodatni napor i uvede Hrvatsku u Europsku uniju što prije, kako Istra i njezin teritorij ne bi više bili predmet političke trgovine i ovakvih špekulacija slovenskih desničara jer za IDS su jasne granice Istre.

„Slovenija je ta koja prejudicira granicu. Kako sada možemo pregovarati ako je njihov parlament proglasio granicu do našeg kopna u Piranskom zaljevu, a kupati se u moru s putovnicom u džepu je dosta teško“, rekao je Mesić.

Kritizirao je i državnu vlast rekavši da je Hrvatska možda najcentraliziranija zemlja u Europi, što je, po njemu, vjerojatno imalo smisla u ratu, ali ne i sada. „Odgovornost i novac treba prenijeti i na nižu razinu, što bi bio dodatni motiv za građane“, kazao je.

Što se tiče financijske krize u kojoj se Hrvatska, ali i Europa nalaze, rekao je da je liberalni kapitalizam došao do vrha i postao kontraproduktivan, stvarajući virtualni kapital. Smatra da bi zapad sada trebao uvesti regulatore u financijskom sektoru, da se kriza više ne ponovi.
„U Hrvatskoj imamo antirecesijski program, koji će tek pokazati svoje rezultate. Mislim da bi se drugi trebali ugledati na Istru, koja je znala odrediti potencijale i prioritete kada je izgradnja u pitanju, rekao je Mesić, očito aludirajući na neodustajanje centralne vlasti od gradnje Pelješkog mosta.
Župan Ivan Jakovčić istaknuo je da ustraje u namjeri realizacije svojih razvojnih programa, od izgradnje pulske bolnice i sveučilišnog kampusa do gospodarenja vodom i  otpadom. Napomenuo je da je Županija reagirala na krizu donijevši mjere u gospodarstvu te ocijenio da se Istra žilavo odupire recesiji, naglasivši da je prioritet očuvanje radnih mjesta.

I on je poput Mesića rekao da je Hrvatska visokocentralizirana država.

Istra neće biti konkurentna, ako se situacija ne promijeni u korist regija. Spremni smo poduzeti radikalne poteze, kao što je bilo uvođenje dvojezičnosti, ako se nešto ne pokrene, kazao je.

Odbacio je slovensko peisvajanje hrvatskog teritorija, ali i rekao da vjeruje da taj problem nije utjecao na dobre odnose Slovenaca i Hrvata u Istri. Istaknuo je da je Istra primjer regije u kojoj se narodi poštuju i manjine međusobno štite.

Anton Peruško, predsjednik Skupštine čestitavši Dan Statuta Istarske županije rekao je da se pokazalo da je politička borba oko županijskog Statuta, koji je, po njemu, izraz slobode građana Istre, bila nepotrebna. Zahtjev za većom autonomijom kazao je, ne dovodi u pitanje svehrvatsko jedinstvo. No, istaknuo je da se Istra ne može pomiriti s malim proračunom kojim trenutno barata, zbog čega zahtijeva policentrični razvoj. Peruško je predvidio da će prijepori sa Slovenijom biti prevladani te pozvao „usijane glave da ne siju sjeme razdora“. Rekao je da bi rješavanje graničnog pitanja trebalo prepustiti međunarodnim institucijama, a ne tim problemom opterećivati i zavađati narod.

Imamo jako puno dokumentacije koja jasno pokazuje da su u sva četiri sela uz kanal sv. Odorika, sve svoje ključne funkcije građani su obavljali i koristili u Bujama i u Umagu. Prema tome, da li je netko išao u školu u Sloveniji ili negdje drugdje to nema nikakve veze, važno je gdje je zaista bila realna uprava, a realna uprava je bila i policijska i sva druga i glasanje za referendum za neovisnu Hrvatsku, bila je naravno u Kaštelu, prema tome imamo puno dokaza koji pokazuju da teritorijalne pretenzije koje Slovenija ima padaju u vodu, oni su toga svjesni i zato nastupaju na takav način, izazivajući po malo sudbinu. Četiri sela Mlini, Škrile, Bužini  i Škudelini će ostati na području Grada Buja i Istarske županije, a što se Piranskog zaljeva tiče, poznato je da granična crta ide po sredini zaljeva i ako se mene pita ono što treba pronaći kao rješenje da se izađe u susret Sloveniji to je njihovo pravo na izlazak na otvoreno more, neškodljiv prolaz, zato što je Luka Kopar velika luka važna ne samo za Sloveniju i naravno mi nemamo pravo štetiti njihovim gospodarskim interesima koji su isto tako legitimni kao što su naši.