Nastavljajući pripreme za tematsku sjednicu Skupštine Istarske županije na kojoj će u ime Županije iznijeti prijedlog mjera i projekata za pokretanje istarskog gospodarstva župan Ivan Jakovčić zajedno sa suradnicima sastao s rektorom Robertom Matijašićem i predstavnicima Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli. Tema razgovora bili su modaliteti za jačanje istarskog gospodarstva i prevladavanje krize.

- Od Sveučilišta, s obzirom da se radi o znanstvenoj instituciji, dobili smo puno konkretnih planova koje ćemo pomno analizirati i ukoliko je moguće uvrstiti u planove Županije. Svakako nam je važno da Sveučilište želi sudjelovati u stvaranju konkretnih akcijskih planova izlaska iz krize, kazao je župan koji je ponovio formulu izlaska iz krize kroz konsenzus svih u Istri kako bi Istra sama pronašla svoj put za pokretanje gospodarstva i realizaciju projekata.

- Raspravljali smo o planovima rješavanja nelikvidnosti poduzeća, izdavanje municipalnih obveznica, poticanje ruralnog razvoja Istre, jačanja izvoza te brendiranje Istre kroz jedinstven brend, naveo je teme razgovora župan Jakovčić.

Rektor Matijašić kazao je da je riječ o važnom razgovoru koji će zasigurno dati rezultate u smislu koordinacije koje su u nadležnosti Županije i onoga što Sveučilište može pomoći naročito u segmentu ekonomije, informatike i sličnih znanosti.

- Razgovarali smo o planovima za budućnost i o tome kako Sveučilište može pomoći izlasku Istarske županije iz krize i poboljšanju situacije u kojoj se sada nalazimo, istaknuo je rektor.

Na kraju sastanka Župan je iznio podatak o pokretanju zajedničke inicijative Istarske županije i Sveučilišta Jurja Dobrile.

- Županija i Sveučilište osnovati će zajednički centar za trendove kojem bi uloga bila omogućavati brze reakcije, kvalitetne analize i praćenje trendova koji se dešavaju u istarskoj ekonomiji, zaključio je Jakovčić.

IDS

“Ovo će po svemu biti nova pulska obilaznica, koja će značajno rasteretiti grad za vrijeme turističke sezone, zadovoljno je izjavio gradonačelnik Miletić na posjeti gradilištu produžetka Ipsilona do Pomera. Nova prometnica služit će kao pristupna cesta južnom dijelu Istre, a njome se Ipsilon povezuje sa sekundarnom cestovnom mrežom.

Do 1. lipnja završiti će se najveći dio nove pulske obilaznice, dionica od Stancije Peličeti do Medulinske ceste, dok će preostali dio, do Pomera, biti gotov do srpnja ove godine. Obznanila je to Bina-lstra prilikom obilaska gradilišta, na kojem su radovi počeli u rujnu prošle godine. Voditelj projekta David Gabelica i Frangois de Malherbe, predstavnik izvođača radova Bouvguesa, u društvu župana Ivana Jakovčića i gradonačelnika Borisa Miletića, naglasili su važnost dobre suradnje investitora i lokalne samouprave u ovakvim projektima.

- Ovo je primjer kako bi trebala izgledati svaka investicija. Suradnja s Ministarstvom prometa i lokalnom samoupravom uistinu je omogućila brzu realizaciju ovog projekta. Do 1. lipnja u promet će biti puštena dionica do Medulinske ceste, a do srpnja i dio do Pomera, rekao je Gabelica na gradilištu.

Župan Jakovčić pohvalio je partnerstvo s Bina-lstrom s obzirom da ta dionica uopće nije bila planirana.

- Ova dionica će itekako pomoći rasterećenju pulskog prometa. Njezina izgradnja nije bila planirana ali uspjeli smo argumentima i važnošću dobiti zeleno svjetlo za jednu od najvažnijih prometnica u Istri, izjavio je Jakovčić.

Pulski gradonačelnik Miletić izrazio je veliko zadovoljstvo izgradnjom ove ceste budući da rasterećuje promet u Puli u vrijeme sezone kada će se paralelno voditi radovi na dovršetku sanacije pulske kanalizacije.

- Ovo će po svemu biti nova pulska obilaznica, koja će značajno rasteretiti grad za vrijeme turističke sezone. Dodatno nam je značajna zbog skorašnje izgradnje kanalizacijskog sustava , zbog koje ćemo zatvoriti pulsku Rivu pa će sasvim sigurno preuzeti dio prometa. Usput to je i veliki gospodarski projekt te značajna investicija za pulske poduzetnike, istaknuo je gradonačelnik Miletić.

Cijela dionica Stancija Peličeti – Pomer duga je 8 kilometara od čega je dio do Medulinske dug pet kilometara. Ukupna investicija iznosi 170 milijuna kuna. Osim dvotračne prometnice, gradi se pet raskrižja od čega četiri kružna toka (Jadreški, Šikići, Campanož, Pomer), kao i četiri podvožnjaka (Valtura, Šikići, Vintijan, Campanož) te vijadukt dug 250 metara kod Valture.

IDS
foto: REX

Istarski župan Ivan Jakovčić nastavio je konzultacije vezanim za plan pokretanja istarskog gospodarstva. Nakon obilaska svih istarskih gradova i općina sastao se zajedno sa suradnicima sa predstavnicima oporbenih stranka u Skupštini Istarske županije, Plinia Cuccurina predsjednika Kluba istoimene nezavisne liste, Marina Rocea predsjednika Kluba vijećnika koalicije HDZ – HSS te Zdenka Pliška predsjednika Kluba vijećnika koalicije HSU – HSLS.

Razgovaralo se o modalitetima i projektima za jačanje istarskog gospodarstvau uvjetima kada je Hrvatska već treću godinu u recesiji. Jakovčić je pozvao na koncenzus oko usvajanja mjera i projekata koje će predložiti na tematskoj sjednici Skupštine Istarske županije.

- Mjere i projekti koje ću predložiti nastali su tokom mojih sastanaka sa predstavnicima jedinica lokalne samouprave i gospodarstvencima Istre. Pozvao sam predstavnike opozicjskih stranaka da podrže projekte i mjere za gospodarski oporavak Istre. Također sam ih pozvao da i sami predlože projekte i modalitete za jačanje istarskog gospodarstva i prevladavanje krize, izajvio je Jakovčić nakon sastanaka.

IDS

U Villi Polesina u Poreču održana je završna konferencija projekta „Priprema Istre za Strukturne fondove“ putem kojeg je 36 osoba iz javnog, privatnog i civilnog sektora dobilo petomjesečnu edukaciju o EU programima, Strukturnim fondovima, te upravljanju projektnim ciklusom. U sklopu projekta polaznici su sudjelovali na studijskom putovanju u regiju Veneto gdje su obavili praktičan rad u obliku konkretnog pisanja projektnog prijedloga.

Polaznici su putem ove edukacije stekli praktično i aktivno znanje metodologije kandidiranja projekata na programe EU. Projekt „Priprema Istre za Strukturne fondove“ realiziran je u sklopu Srednjoeuropske inicijative (CEI – Central European Initiative) kroz Program za razmjenu znanja, financiran od strane Austrijske razvojne agencije a trajao je od svibnja 2010. godine. Istarskoj županiji je partner na projektu bila talijanska regija Veneto.

Pročelnik za proračun i međunarodne aktivnosti Regije Veneto, Roberto Ciambetti pohvalio je projekt dviju regija istaknuvši veliko zadovoljstvo za suradnju i pomoć Istarskoj županiji u procesu pristupanja Europskoj uniji naglasivši da je cilj potaknuti usavršavanje istarskih institucija iz javnog, privatnog i civilnog sektora u upravljanju europskim strukturnim fondova i razviti njihovu sposobnost da se koriste europskim financijskim instrumentima, pružati know-how koji je stekla Regija Veneto u ovom području. Inicijativa je također omogućila nastavak jačanja institucionalnih odnosa između Istarske županije i Regije Veneto.

Istarski župan Ivan Jakovčić čestitao je polaznicima te je rekao kako se veseli što je Istra dobila još 36 osoba koje su stekle konkretno znanje apliciranja europskih projekata te kako se intelektualni kapital na ovaj način proširio od čega će čitava Istra beneficirati.

Pročelnik za međunarodnu suradnju i EU integracije Istarske županije, Oriano Otočan naglasio je da je u Istri do sad realizirano 130 EU projekata što je izraženo novčanim sredstvima jednako jednom godišnjem proračunu Istarske županije.

regionalexpress.hr

Župan Istarske županije Ivan Jakovčić primio je u sjedištu Županije u Puli predstavnike Udruge obitelji osoba stradalih u prometu, predsjednika udruge Nebojšu Čelicu te predsjednicu Vijeća mladih Istarske županije Anu Preveden povodom europskog „Desetljeća sigurnosti u prometu“.

Cilj razgovora bio je inicijativa osnivanja Savjeta za sigurnost cestovnog prometa Istarske županije. Istarska županija na taj će način biti primjer i model kako organizirati i operacionalizirati sustav za bolju sigurnost cestovnog prometa.

Na sastanku je dogovorena izrada četverogodišnjeg Plana rada Savjeta, te su dogovoreni pravci i ciljevi djelovanja. Cilj je naime, razinu sigurnosti cestovnog prometa podići na razinu zemalja Europske unije. Po osnivanju Županijskog savjeta za sigurnost cestovnog prometa Županija će preporučiti osnivanje gradskih i općinskih savjeta za sigurnost cestovnog prometa na lokalnoj razini.

U razgovoru sa županom Jakovčićem predstavnici Udruge obitelji osoba stradalih u prometu osvrnuli su se i na donošenje desetogodišnjeg Nacionalnog programa sigurnosti u cestovnom prometu Republike Hrvatske za razdoblje 2011. – 2020.

Istaknuli su kako su prijedlozi Udruge da se dio obaveza, odgovornosti, ali i sredstava spusti na razinu područne i lokalne samouprave.

Na sastanku je naglašeno kako je u 26 od 27 zemalja Europske unije nositelj odgovornosti za sigurnost cestovnog prometa resorno ministarstvo prometa, dok je kod nas to Ministarstvo unutarnjih poslova. Udruga za sigurnost u prometu predložila je takvu raspodjelu resora kao i uključivanje Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta u smislu cjeloživotne edukacije sudionika u prometu o prometnoj kulturi. Problem je i što Ministarstvo pravosuđa nije još pronašlo sustavan model za sankcioniranje recidivista prometnih prekršaja i kaznenih djela u prometu.

IDS

Istarski župan Ivan Jakovčić sudjelovao je na međunarodnoj konferenciji “Europska perspektiva zapadnog Balkana: Doprinos lokalnih i regionalnih vlasti” (“The Western Balkans’ European perspective: The contribution of local and regional authorities”), u Parizu. Župan Ivan Jakovčić na konferenciji je govorio o regionalizmu u Europskoj uniji i potrebi jačanja uloge regija.

Jakovčić je u svom izlaganju upozorio na visok stupanj centraliziranosti zemalja jugoistoka Europe i nedostatak vlastitih sredstava na lokalnim i regionalnim razinama. Govoreći o Republici Hrvatskoj i pregovaračkom putu kojeg je prešla, naglasio je kako bi kašnjenje ulaska Hrvatske u Europsku uniju bilo vrlo loše za cijelo Balkan. Zatražio je da Hrvatska napokon dobije datum završetka pregovora i mogućeg ulaska u EU jer je, kako je naglasio, apsurd je završavati pregovore, a ne znati datum. Obzirom na navedeno, upitao se kakva je onda prespektiva za ostale zemlje na Balkanu. Također, naveo je kako je prošlo stoljeće “od Sarajeva do Sarajeva”, jer je prvi rat u Europi počeo i zadnji završio u Sarajevu.

Na konferencije se govorilo o decentralizaciji, lokalnoj demokraciji u Jugoistočnoj Europi, međunarodnoj suradnji lokalnih i regionalnih vlasti, mogućnostima korištenja EU fondova te europskim integracijama iz perspektive novih zemlja članica.

Organizator međunarodne konferencije je AFCCRE – Francuska asocijacija Savjeta europskih gradova, općina i regija (French Association of the Council of European Municipalities and Regions) uz podršku Ministarstva vanjskih poslova Republike Francuske, Grada Dijona te Grupe prijateljstva Francuske i zapadnog Balkana u Francuskom Senatu.

Na marginama Konferencije, župan Jakovčić sastao se s Michèle Sabban, predsjednicom Skupštine europskih regija (AER – Assembly of European Regions) i dopredsjednicom francuske regije Ile de France. Razgovarali su o budućnosti regionalizma u Europi i potrebi jačanja uloge regija na političkom, gospodarskom, kulturnom, znanstvenom i drugim područjima djelovanja.

IDS

Istarska županija bit će spona Grada Novigrada i ulagača, te Grada i države da bi pomogla u rješavanju pravnih problema oko desetak čestica zemljišta neophodnih za realizaciju velikih projekata planiranih za idućih pet do deset godina, izjavio je župan Ivan Jakovčić na sastanku sa novigradskim gradonačelnikom Milosom i gospodarstvenicima iz Novigrada.

Sastankom u Novigradu Ivan Jakovčić nastavio je sa obilaskom gradova i općina u Istri sa ciljem definiranja projekata za izlazak iz krize i povećanjem zaposlenosti u Istri na razinu od 2008. kada je u Istri bilo 5 posto nezapolesnih ili samo jedan posto manje od pune zaposlenosti(prirodna stopa nezaposlenosti iznosi 4 posto).

U Novigradu županu su predstavljeni projekti čija se realizacija planira za srednjoročno razdoblje od pet do deset godina. Gradonačelnik Milos je izdvojio kao najznačajnije projekte iz područja nautičkog, golf i bolničkog turizma.

- Najveći projekti su izgradnja marine i hotelskog kompleksa na mjestu današnjeg kamenoloma Antenal, vrijedan preko stomilijuna eura, golf igralište Prašćarija vrijednosti oko 115 milijuna eura te buduća ruska ortopedska klinika Niito vrijednosti 15 milijuna eura. Ovim projektima turizam kao novigradska glavna gospodarska grana dobiva mogućnost proširenja sezone izvan ljetnih mjeseci što je glavni problem hrvatskog, pa tako i istarskog te novigradskog turizma, izvjestio je Milos Ivana Jakovčića.

Župan Jakovčić je obećao pomoć Županije u ovim velikim projektima naglasivši da osim velikih poslovnih projekata na sastanku je tema razgovora bila i izgradnja cesta, nadogradnja pročistača otpadnih voda, pretvaranje građevinskog deponija u Salveli u reciklažno dvorište i druga pitanja važna za zaštitu okoliša.

Milos je izvjestio župana Jakovčića i o ostalim, manjim projektima iz gospodarstva poput izgradnje triju obiteljskih hotela oko sv. Antona, poduzetničke zone sa solarnom elektranom, privatnog doma za starije i vrtića, za koje su već potpisana pisma namjere, te pogona za kozmetiku od mediteranskog bilja.

- Među javnim projektima izdvojio bih nadogradnju muzeja Galerion, pretvaranje kinodvorane u multimedijalni centar, uređenje starogradske jezgre, dogradnju škole, proširenje dvaju vrtića te uređenje oborinske odvodnje na području sliva Laco, završio je prezentacijom planova za Novigrad gradonačelnik.

Posebna je tema bila suradnja za kandidiranje projekata za europske i druge fondove, među kojima gradskog stadiona, lučice u Dajli, novigradske zaobilaznice i nadogradnje pročistača. Jakovčić je obećao pomoć stručnih službi Županije za kandidiranje ovih projekata za financiranje iz EU fondova.

- Projekt “Antenal” mogao bi postati model za saniranje sličnih ožiljaka na istarskom teritoriju uz more, poput raškog zaljeva, dok je za takva područja u unutrašnjosti prikladnija sinergija s novim tehnologijama i izgradnju, primjerice, solarnih elektrana, zaključio je župan Jakovčić sastanak u Novigradu koji potvrđuje da Jakovčićeve riječi sa Sabora IDS-a da Istra ima projekte za izlazak iz krize.

IDS

 Istarski župan Ivan Jakovčić nastavio je susrete sa predstavnicima izvršne vlasti i gospodarstvenicima Istre. Tako se u Poreču sastao s porečkim gradonačelnikom Edijem Štifanićem, s načelnicima općina Poreštine u Kašteliru.

Porečki gradonačelnik Edi Štifanić iznio je planove prema kojima će se u ovom dijelu Istre u infrastrukturne projekte ili u poduzetničke projekte planira uložiti milijarda i 367 milijuna kuna.

Susret s porečkim gradonačelnikom, Jakovčić je susret ocijenio iznimno produktivnima i konkretnima. Nakon susreta na poreštini, Istarski župan izjavio je da Poreč i Poreština najviše mogu doprinijeti smanjenju nezaposlenosti u Istri.

- I u drugim dijelovima Istre razgovori su bili odlični, ali Poreč je grad koji stvarno može generirati veće zapošljavanje. Uostalom, ovamo su ljudi uvijek dolazili i u potrazi za poslom. Evidentno je da općine i gradovi u Istri imaju resurse koji, ako se stave u funkciju, mogu jamčiti izlazak iz gospodarske krize. Zato i imaju podršku Županije u projektima poslovnih zona, razvoju poljoprivrede i revitaliziranju povijesnih jezgri. Razgovarali smo i s 50-ak gospodarstvenika, među kojima i s poduzetnicima i obrtnicima Poreštine o daljnjem razvoju turizma, poljoprivrede, koji su pokazali optimizam po pitanju izlaska iz krize, izvjestio je novinare Jakovčić na konferenciji za medije.

Odgovarajući na novinarski upit župan Jakovčić je odgovorio da je u planu sastanak s premijerkom na kojem će prezentirati sve istarske projekte i tražiti potporu za njihovu realizaciju. Župan je naveo da se radi o Brijuni rivijeri, poduzetničkoj zoni Tison u Vodnjanu, dodjele državnog zemljišta na Poreštini za potrebe poslovne zone i ulaganje u infrastrukturu.

- Tražit ćemo da važni projekti uđu u katalog Vlade za financiranje bespovratnim novcem iz europskih fondova. Uostalom, s Poreštine i u tom smislu imamo dobre vijesti o velikom ulaganju Hrvatskih voda, rekao je Jakovčić.

Porečki gradonačelnik Edi Štifanić naglasio je da je Poreč jedini spreman da konkurirati za 85 posto bespovratnog financiranja gradnje kolektora za pročišćavanje otpadnih voda i gradnju kanalizacijske mreže iz IPARD fonda, što je projekt težak 80-ak milijuna eura. Ostalih 15 posto mogu podijeliti Grad, država i Hrvatske vode, koje su navodno spremne sufinancirati taj projekt, ali još nije potpisan nikakav ugovor.

Gradonačelnik Štifanić je također naglasio da će unutar mjesec dana biti formalizirano osnivanje Lokalne akcijske grupe Poreštine što je preduvjet za pribavljanje bespovratnog sufinanciranja malih poduzetničkih projekata iz europskih fondova.

IDS

Županijska skupština usvojila je Županijsku razvojnu strategiju, temeljni planski dokument za održivi razvoj Županije kako ga je na predstavljanju najavio direktor IDA-e Darko Lorencin. Vijećnici su usvojili Županijsku razvojnu strategiju sa 26 glasova za i tri suzdržana.

Ivan Jakovčić naveo je tri smjernice na kojima je zajedno sa suradnicima najviše radio u pripremi Strategije: konkurentnost gospodarstva i nezaposlenost, socijalnu i zdravstvenu sigurnost te međunarodnu suradnju.

- Vjerujem da će kroz projekte koji su predloženi u Županijskoj razvojnoj strategiji i uz naše gospodarstvenike Istra brzo postići visoku zaposlenost, izjavio je pritom župan Jakovčić i nastavio: “Želimo upravljati našim razvojem i želimo konsenzus oko toga u Županijskoj skupštini”.

Nakon usvajanja Strategije vijećnici su usvojili Izvještaj o radu mandatnog programu župana kao i rebalans proračuna kojim je proračun smanjen s 265,65 na 261,24 milijuna kuna. Smanjenje proračuna je isključivo rezlutat smanjenih uplata za decentralizirane funkcije od strane državnog proračuna.

U nastavku sjednice Jakovčić je izrazio zadovoljstvo jer je blizu završetka financijske konstrukcije za izgradnju bolnice.

- Imamo ponude iz Italije i Francuske za javno-privatno partnerstvo za izgradnju bolnice. Premijerka je rekla kako će reći stav Vlade o gradnji bolnice na otvaranju Istarskog ipsilona i nakon toga raspisujemo natječaj, sa ili bez pomoći Vlade, izjavio je pritom Jakovčić koji je ustvrdio da samo međunarodna sredstva za investicije u Istri mogu biti zamjena za centraliziranost hrvatske države.

Usvajanjem Programa izgradnje ribarske infrastrukture koji je izradio Agronomski fakultet iz Zagreba Istarska županija postala je jedina županija u Hrvatskoj koja ima takav dokument.

Na kraju sjednice Skupštine vijećnike su ravnatelji muzeja Istarske županije obavijstili o radu tih kulturnih institucija za što sun a kraju dobili pohvale vijećnika.

IDS

Vladavina ljudskih prava, pravo na različitost, pravna država i slobodna ekonomija univerzalne su europske vrijednosti i vrijednosti zemalja članica Europske unije, kazao je istarski župan Ivan Jakovčić na konferenciji za novinare održanoj u povodu obilježavanja Dana Europe i Dana pobjede nad fašizmom.

Naglasio je da je na današnji dan Schumanovom deklaracijom 1950. godine ekonomskim povezivanjem zajednice za čelik došlo do formiranja današnje Europske unije, koja, po njegovim riječima, predstavlja najzahtjevniji politički mehanizam u svijetu.

- No Europska unija istovremeno je i ekonomski najefikasniji i najprosperitetniji dio zemaljske kugle. Razdoblje nakon Drugog svjetskog rata dalo je impresivne rezultate jer danas Europa živi u slobodi i miru i nema izgleda za nove ratove na europskom tlu. Istra i politika koja se odavde vodila je europeizaciji Hrvatske dala presudan doprinos. Poznato je da 90-ih godina o antifašizmu i ljudskim pravima nitko u Hrvatskoj nije smio govoriti, a o tome se cijelo vrijeme progovaralo upravo iz Istre, rekao je.

Jakovčić tvrdi da su se Istri događale osnovne vrijednosti Dana pobjede i Dana Europe, spomenuvši pritom donošenje Statuta Istarske županije i poštivanje nasljeđa antifašističke borbe. Istra, smatra, prednjači i u europskom i regionalnom povezivanju što potvrđuju odlični odnosi s više desetina regija iz Europske unije, ali i van nje. Jakovčić je najavio da će 23. svibnja sudjelovati na važnom sastanku u sjedištu Europske unije, rekavši da je moguće da Hrvatska upravo tada dobije jasan signal o završetku pregovora.

- Ako pregovori završe u lipnju, bio bi to velik iskorak i želim da se to čim prije dogodi da bi Hrvatska što prije krenula u proceduru za punopravno članstvo. Kao što 90-ih godina nije bilo popularno pričati o nekim temama, tako je i Europa kod jednog dijela sugrađana jedna od najnepopularnijih tema. Međutim, nemamo alternativu i našim sugrađanima šaljemo poruku da Hrvatska ne može ostati sama i izolirana te da mora postati članicom EU-a. Daj bože da to bude čim prije, a sve ostalo je anakronizam povijesnog, ljudskog i civilizacijskog karaktera koji definitivno ne pripada ovoj zemlji i njenim građanima, rekao je Jakovčić.

Po njegovim riječima, demokratsko je pravo da se svatko izjašnjava kako želi, dodajući da unatoč tome treba upozoriti na činjenicu da su ekonomski, kulturni i svi ostali odnosi, pupčana veza Hrvatske sa zemljama i institucijama Unije.